Stanje u poljoprivredi, pojava ASK-a, priprema novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu... samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Davidom Vlajčićem.

Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u hrvatskoj poljoprivredi?

- Stanje je kontinuirano izazovno, da se tako izrazim. Imamo tih nekih strukturnih izazova koji nas koče već desetljećima i koje stalnim radom s poljoprivrednicima te novim programima i zakonskim prijedlozima nastojimo ispraviti. Europska se poljoprivreda odavno "amerikanizirala". To više nije seljački način života, nego ozbiljan biznis koji uključuje dronove, širokopojasni internet, aplikacije, izrazito skupe strojeve, robote, automatizaciju… Zemlje zapadne i središnje Europe na to su bile spremnije od nas – i zakonodavno, i zemljišnoknjižno, i tehnološki, i financijski. Ranije su postale dijelom jedinstvenog EU tržišta, profitirale su od skupih EU programa, razmjene znanja i tehnologija, a mi sad lovimo korak. Misija koju sam si zadao je približiti nas najrazvijenijima, stvoriti zdrave pretpostavke za rast poljoprivredne proizvodnje i veću samodostatnost. Proizvodnja hrane stvar je nacionalne sigurnosti, pogotovo u ovom multipolarnom svijetu u kojem se više sila bori za dominaciju. Hrana je tu, kao i energija, resurs koji se koristi za geopolitička preslagivanja i pritiske. Ne smijemo ovoliko ovisiti o uvozu, to nije u našem nacionalnom interesu. I tu ja ulogu ministarstva vidim dvojakom - moramo pomoći onima s ozbiljnim poslovnim modelom i značajnim resursima da rastu i povećaju proizvodnju jer to je najbrži put prema samodostatnosti, a s druge strane imamo zadaću očuvati seoski način života, obiteljske tradicije i mlade ljude u ruralnim krajevima ulaganjem u mala obiteljska gospodarstva.

U pripremi je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Što možemo očekivati?

- Dosta sam po terenu i u svakom selu u koje sam zašao imaju primjedbe na trenutačni zakon. Neke su više, a neke manje utemeljene, ali opći je zaključak da zakon stvara osjećaj nepravde i demotivira ljude za bavljenje poljoprivredom. Od pripreme natječaja do uvođenja u posjed najpovoljnijeg ponuditelja prolazi previše vremena, a pojedine lokalne samouprave ne raspisuju natječaje zadovoljavajućom dinamikom. Imamo i brojne situacije u kojima su gradonačelnici i načelnici općina i sami dugogodišnji zakupci i nalaze se u određenom sukobu interesa pri dodjeli zemljišta, a budući da se u pravilu radi o manjim sredinama u kojima su ljudi međusobno rodbinski povezani, često ima elemenata za osporavanje tih rješenja. I to nije dobro jer stvara nepovjerenje u sustav. Zato ćemo ubuduće centralizirati ove postupke i provoditi ih s razine Ministarstva.

Kad bi novi zakon trebao biti donesen?

- Upućivanje nacrta prijedloga zakona na radna tijela Vlade planirano je za kraj ožujka 2026. Dotad nas čeka puno posla jer očekivanja s terena su velika, a i nama je cilj već ovim prijedlogom riješiti glavninu problema. Jasno, trebat će i novi zakon dorađivati, ali on već u startu mora biti ozbiljan iskorak i zato su u izradu uključeni i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Državnog odvjetništva i drugih relevantnih tijela i institucija. Uvažit ćemo različite perspektive kako bi ovaj važan zakon bio što sveobuhvatniji i, ono što je najvažnije, u cijelosti primjenjiv na terenu.

Odštete

Jeste li upoznati s HPK-ovim prijedlozima mjera za sanaciju stanja te naknadu velikih šteta od prirodnih nepogoda i tržišnih poremećaja? Što ćete učiniti u vezi s tim?

- S predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore redovito održavamo koordinacijske sastanke, tako da sam dosta dobro upoznat s njihovim prijedlozima. Ministarstvo već sad kroz različite programe nastoji umanjiti rizike bavljenja poljoprivredom i osigurati cijelom sektoru potrebnu stabilnost. To je ujedno i način privući mlade ljude da se bave poljoprivredom jer lakše je kad znaju da nisu prepušteni sami sebi. Zato su svi prijedlozi u tome smjeru dobrodošli, a zadaća nas u Ministarstvu je staviti ih u realni kontekst. Trenutačno razmatramo mogućnost pomoći poljoprivrednim proizvođačima zbog šteta od elementarnih nepogoda u 2025., koje, prema prvim prijavama, iznose oko 430 milijuna eura, dok su potvrđene konačne štete veće od 290 milijuna eura. Ministarstvo sad otvara razgovore s Europskom komisijom oko zahtjeva za pomoć zbog šteta, nakon kojih ćemo imati konkretnu podlogu za konačnu odluku o tom pitanju.

ASK - posljedice, napori za suzbijanje bolesti, isplata naknada, mjere za repopulaciju...

- Kad se afrička svinjska kuga prvi put pojavila u Hrvatskoj 2023., izgledalo je to kao kraj svinjogojstva kakvo smo poznavali. Naš slavonski način života bio je ozbiljno ugrožen. Teško je bilo zamisliti budućnost s kirbajima, domaćim svinjskim delicijama u svakoj kući, svime onim što nas povezuje i čini Slavoncima. U tom je prvom valu puno malih proizvođača, ljudi koji su proizvodili za sebe i svoje, diglo ruke. Očekivali su da neće moći pratiti korak s biosigurnosnim zahtjevima, ali Ministarstvo je već za vrijeme dvoje mojih prethodnika odradilo ozbiljan posao s programima potpora. Novitet koji smo uveli sad s ovim posljednjim valom upravo je program potpora za sufinanciranje unaprjeđenja biosigurnosnih mjera za farme do tisuću svinja, za što je osigurano tri milijuna eura u proračunu. Nadamo se kako će to, uz program potpora za repopulaciju koji je uveo moj prethodnik Josip Dabro, ipak privoljeti manje proizvođače da ne odustanu od držanja svinja. Država im pomaže i nabaviti nova grla i unaprijediti infrastrukturu, što je značajna stvar. Od pojave bolesti do danas Ministarstvo je u svrhu sanacije izravnih šteta i nadoknade gubitaka isplatilo više od 40 milijuna eura potpore svinjogojcima. Poruka je jasna - bolest nas je sve uzdrmala, ali država stoji uz vas i neće dopustiti kolaps svinjogojstva. Ohrabruje podatak da danas imamo više svinja nego 2023., a i farme su nam u boljem stanju. To je najbolji odgovor teoretičarima zavjere koji tvrde da se domaće svinje ubijaju kako bi ih se zamijenilo uvoznima. Ne, upravo suprotno, mi jačamo domaću proizvodnju.

Stojite li još uvijek pri tvrdnji da je za proboj ASK-a djelomični krivac ilegalni uvoz stoke? Kako je moguć takav uvoz uz rigorozne carinske kontrole?

- Svaki podatak koji sam iznio na mome je stolu završio u sklopu nalaza Državnog inspektorata na terenu. Nijedan nije izvučen iz rukava. Ali ne bih se igrao detektiva jer to nije moj posao. Moj je posao da sustav bude otporniji na epidemije poput ASK-a, što je iznimno zahtjevno samo po sebi, a pogotovo u kontekstu pojačanog ilegalnog prometa i držanja neprijavljenih svinja. Međuresornom suradnjom i pojačanom aktivnošću Državnog inspektorata te prakse moramo maksimalno suzbiti jer nam ugrožavaju svinjogojstvo, a možemo reći i stočarstvo u cijelosti.

Jeste li zadovoljni odstrelom divljih svinja?

- Lovci su pokazali da su dorasli zahtjevnom zadatku. Nije lako u tako kratkom razdoblju, često i na nepristupačnom terenu, ostvariti ciljeve koje smo si zadali. Rekao bih da je posljednjih mjeseci zadatak posebno ozbiljno shvaćen i na tome mogu lovcima samo zahvaliti. Divlje svinje veliki su prijenosnik virusa ASK-a i napravile su nam puno problema jer donose virus iz susjednih država u naša lovišta u pograničnom prostoru. Ministarstvo je to prepoznalo kao rizik još 2018., dok se ASK nije pojavio u Hrvatskoj, te je otad bila na snazi naredba o smanjenju brojnog stanja divlje svinje na 50 % matičnog fonda. Godine 2023., kada smo imali prvi val ASK-a u našoj državi, naredba je izmijenjena i određen je odstrel do 10 % matičnog fonda. U srpnju ove godine zbog zabrinjavajućeg epidemiološkog stanja bio sam prisiljen narediti potpuni odstrel divljih svinja u lovištima u zoni ograničenja III. Kao pomoć lovoovlaštenicima donesena je Odluka o naknadi za odstrel svakog grla svinje divlje, a koja je od 25. rujna povećana s 80 na 100 eura. Dosad je odstrijeljeno približno 11 tisuća divljih svinja, što potvrđuje veliki angažman lovaca u borbi protiv ASK-a.

Novčane potpore

Smatrate li da je u državnom proračunu osigurano dovoljno sredstava za vaš resor?

- Ovdje ja mogu postaviti protupitanje - a što je to "dovoljno"? Meni za naše poljoprivrednike nijedan iznos ne bi bio dovoljan, uvijek želim više jer znam da se ta sredstva pametno koriste i daju rezultate. Ali želje su jedno, a realni okviri nešto drugo i u tim se okvirima moramo kretati. Važno je da smo osigurali sredstva za završetak svih sektorskih natječaja i intervencija iz strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Nedavno smo za sektor ribarstva na sjednici Vlade usvojili ukupna ulaganja od 64 milijuna eura u iduće tri godine, najviše dosad u povijesti. U 2025. za potpore je bilo isplanirano 6,5 milijuna eura, a s dvama rebalansima i preraspodjelom podignuli smo taj iznos na 12 milijuna eura. Već za iduću godinu, uz planiranih 15 milijuna eura, osigurali smo dodatnih pet milijuna. U projekciji za 2027. planiran je iznos od 18 milijuna eura, a u projekciji za 2028. godinu 26 milijuna eura. Dakle, i u postojećim smo okvirima ambiciozni. Našim poljoprivrednicima osigurali smo financijske instrumente preko HBOR-a i HAMAG-BICRO-a za likvidnost i investicije. Riječ je o kreditima s otpisom glavnice 40 - 45 %. To je iznimno važno za proizvođače koji su zazivali kapitalne potpore. Za to smo im osigurali ukupno gotovo 46 milijuna eura.

Što bi bila temeljna poruka poljoprivrednim proizvođačima?

- Ne odustajte, uz vas smo! Svjestan sam da je za većinu to kruh sa sedam kora i da se susreću s puno izazova na tržištu, ali i birokratskih nelogičnosti, zbog čega bi na trenutke najradije bacili motiku, ugasili traktor, posjekli sve što imaju, rasprodali blago i otisnuli se u nešto drugo. Ali znaju oni bolje od mene da je čovjeku to u krvi, da je zemlju nemoguće oprati s ruku svima koji su od nje i s njom živjeli. Miris domaćeg blaga čovjeka prati cijeli život. Razumijem to i želim im pomoći da budu još bolji u tome što najbolje rade. Da proizvode, prehranjuju svoje obitelji, zapošljavaju, šire se i zadržavaju nam mlade u proizvodnji domaće hrane. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na njih gleda kao na najbolje partnere jer bez njih ono nema smisla. Mi smo tu da zakonskim prijedlozima i različitim mjerama u okvirima koji su mogući olakšamo njihov rad i zaštitimo njihov položaj. Stojimo na raspolaganju, otvoreni smo za prijedloge i saslušat ćemo svaku konstruktivnu kritiku. Također, za sve što njima dolazi od Ministarstva mogu biti sigurni da dolazi u dobroj vjeri, sa željom da zajedno napredujemo i osiguramo Hrvaticama i Hrvatima kvalitetnu domaću hranu po što pristupačnijim cijenama u ovim nesigurnim vremenima.