U Hrvatskoj je, prema posljednjoj procjeni stanovništva, sredinom 2024., živjelo 692.835 osoba u dobi od 0 do 18 godina, a prošle je godine živorođeno 32.069 djece, što je 101 dijete, ili 0,3 posto, manje nego 2023. godine, objavio je Državni zavod za statistiku u povodu obilježavanja Svjetskog dana djece.

Dječaka je 51,7 posto, ili 16.579, u odnosu prema 15.489 djevojčica, odnosno 48,3 posto. Iako je u usporedbi sa 2023. rođeno 0,3 posto manje djece, postoje gradovi u Hrvatskoj koji su u 2024. ostvarili pozitivan prirodni prirast.

Inače, 20. studenoga obilježava se kao Svjetski dan djece jer je toga dana 1989. godine donesena Konvencija o pravima djeteta - najbrže i najšire ratificirani ugovor o ljudskim pravima u povijesti. Ove se godine, pod sloganom "Moj dan, moja prava", upravo djeci diljem svijeta daje glas da govore o svojem životu, o svojim nadama i pravima.

Na početku pedagoške godine 2024./2025. u Hrvatskoj je djelovalo 1637 dječjih vrtića i 133 druge pravne osobe koje provode programe predškolskog odgoja i obrazovanja. Redovitim programom predškolskog odgoja bilo je obuhvaćeno 145.487 djece, programom predškole 7641 dijete, a kraćim programom 3948 djece. U vrtiću je osam i više sati na dan boravilo 82,7 posto djece. Prošle godine su cijene predškolskoga i osnovnoškolskog obrazovanja porasle za četiri posto.

U odnosu prema 2023. godini lani su cijene dječje hrane porasle za 3,4 posto, cijene obuće za dojenčad (od 0 do dvije godine) i djecu (od tri do trinaest godina) za 4,6 posto, a cijene odjeće niže su za 2,7 posto. U 2024. cijene igara, igračaka i hobija bile su više jedan posto, a Hrvatska je uvezla igračaka u vrijednosti od 107,3 milijuna eura.

Eurostat je u istom povodu objavio kako je 2024. u EU-u izdano više 540.445 prvih boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja mlađe od 18 godina. Čak ih je 66 posto izdano zbog razloga povezanih s osnivanjem i spajanjem obitelji. Među državama članicama EU-a koje su maloljetnicima izdale najviše prvih boravišnih dozvola su Njemačka (26 posto), Španjolska (20 posto) i Italija (11 posto). Najviši omjer izdanih dozvola na 100.000 stanovnika je na Malti i Cipru. Hrvatska je pri dnu ljestvice, u skupini s Latvijom, Estonijom, Bugarskom i Rumunjskom. Najviše je maloljetnika u Europu stiglo iz azijskih zemalja.