Pitanje sigurnosti opskrbe hranom i bolje usmjeravanje potpora bila je tema sastanka Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije, na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Pritom je posebno istaknuto nedavno pismo predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen upućeno Europskom parlamentu, kojim je Komisija izrazila spremnost na izmjene zakonodavnog okvira radi jačanja konkurentnosti i koherentnosti Zajedničke poljoprivrdne politike (ZPP) te jače podrške ruralnim područjima.

Većina država članica naglasila je potrebu da se osigura snažan i zaseban proračun za ZPP, izbjegne renacionalizacija zajedničke politike te poljoprivrednicima omogući predvidljiv i jednostavniji okvir, uz očuvanje tržišne orijentacije i dugoročne sigurnosti opskrbe hranom u EU.

Ministar Vlajčić je istaknuo da je potpora dohotku ključna za održivost poljoprivrednih gospodarstava i prehrambenu sigurnost te ju je potrebno usmjeriti prema subjektima kojima je poljoprivreda glavni izvor prihoda.

-Ne treba isključiti niti male proizvođače kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer i oni pridonose i proizvodnji hrane i ruralnom razvoju te za njih treba osigurati odgovarajući pojednostavljeni model potpore", naglasio je ministar Vlajčić.

U okviru razmjene mišljenja o poljoprivrednim pitanjima povezanim s trgovinom s posebnim naglaskom na odnose s Ukrajinom, većina država podržala je daljnje jačanje ove suradnje. Međutim, ministri su pritom istaknuli nužnost predvidivih i pravednih pravila trgovine koja štiti interese europskih proizvođača, uz poziv na strogo praćenje uvoza osjetljivih proizvoda i poštovanje EU proizvodnih standarda. Hrvatska se pridružila pozivima na zaštitu konkurentnosti europskih proizvođača hrane u svim trgovinskim sporazumima, ali i zaštite potrošača te je istaknula da proizvodi koji iz trećih zemalja dolaze na EU tržište moraju poštivati EU standarde kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

U svezi s određivanjem EU ribolovnih mogućnosti za 2026. godinu, Hrvatska je istaknula svoje ključne političke prioritete, kao što su potrebe za povećanjem ulovne kvote za plavoperajnu tunu te donošenje mjera za oporavak stokova srdele i škampa u Jadranu.

Hrvatska je također s ostalim državama članicama, od EK zatražila pojednostavljenje Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, budući da trenutačno prestrogi kriteriji prihvatljivosti usporavaju napredak prema ciljevima i otežavaju provedbu ključnih aktivnosti i ulaganja. To se osobito odnosi na jačanje energetske učinkovitosti, potporu novim ribarima te ulaganja u sigurnost i radne uvjete na ribarskim plovilima. Konačno, Hrvatska je zajedno sa Slovačkom, Češkom i Mađarskom te uz podršku niza ostalih država predstavila zahtjev za potrebom osiguranja više sredstava u sljedećem programskom razdoblju za razvoj akvakulture.

Hrvatska je na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije podržala jačanje mjera zaštite vinove loze, posebno u borbi protiv zlatne žutice, koja i dalje uzrokuje velike štete u vinogradarstvu. Istaknula je potrebu da sve koordinirane aktivnosti budu u skladu s pravilima EU o zdravlju bilja i uporabi sredstava za zaštitu bilja.

Podržala je, isto tako i prijedlog Italije za omogućavanje jednostavnijeg sustava međusobnog priznavanja izvanrednih odobrenja među državama članicama kako bi se brže reagiralo na najopasnije štetne organizme.