Privatni smještaj ostvaruje 46,6 milijuna noćenja godišnje, što je gotovo polovina svih noćenja u hrvatskom turizmu. Mali iznajmljivači raspolažu sa 61 posto ukupnog broja kreveta pa ipak nemaju nijednog predstavnika u Turističkom vijeću Hrvatske turističke zajednice (HTZ), upozorili su prošlog tjedna iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi). Naime, početkom mjeseca u novi je četverogodišnji mandat izabrano Turističko vijeće, svojevrsna “vlada” nacionalnog TZ-a u kojoj, kako upozoravaju iznajmljivači, ne sjedi nijedan predstavnik tog segmenta turizma.

Nepovezani

Inače, sam sustav turističkih zajednica ustrojen je tako da da svaki TZ ima skupštinu i turističko vijeće. Kako su pojasnili u HTZ-u Skupštinu Hrvatske turističke zajednice, dakle, nacionalnog TZ-a, čine predsjednik Hrvatske turističke zajednice, a to je po sili zakona ministar turizma, te predstavnici regionalnih turističkih zajednica i Turističke zajednice Grada Zagreba. Svaka regionalna turistička zajednica i Turistička zajednica Grada Zagreba imaju po dva predstavnika u Skupštini HTZ-a te na svakih pet posto udjela u prihodu po osnovi turističke pristojbe i članarine još po jednog predstavnika. Udio u prihodu utvrđuje se prema prihodu u godini koja prethodi izbornoj Skupštini.

Što se tiče Turističkog vijeća HTZ-a, njega čini 13 članova, predsjednik HTZ-a, dakle, ministar turizma, i još 12 članova, od kojih osam članova bira Skupština HTZ-a na prijedlog ministra turizma iz redova članova Hrvatske turističke zajednice, dva člana delegira samo Ministarstvo turizma i sporta, a po jednog člana delegiraju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.

Iznajmljivači, dakle, ni u ovom sazivu Vijeća nacionalnog TZ-a nemaju svog predstavnika. Činjenica je da iznajmljivači ukupno čine više od polovine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, a samim time nije zanemarivo ni to koliko uplaćuju u proračun cijelog sustava turističkih zajednica. No za razliku od velikih turističkih firmi, iako brojčano jaki, disperzirani su i nepovezani. Svojevremeno je pri Hrvatskog gospodarskoj komori postojala Zajednica obiteljskog turizma koja je bila vrlo aktivna i čiji se glas kod vlasti doista uvažavao, međutim, od promjene zakona vezanog za obvezno članstvo u HGK-u Zajednica se ugasila.

Iznajmljivače je u konačnici danas jako teško svesti pod jedno. Nekima je to osnovni posao, nekima tek dodatna zarada uz plaću ili iznajmljivanjem “krpaju” malu penziju. Ima ih koji imaju samo jedan ili dva apartmana, ali i onih koji imaju po cijele apartmanske zgrade koje konkuriraju gotovo u svemu hotelima, tako da su im interesi itekako različiti. Svakako valja ukazati i na činjenicu kako i samim iznajmljivačima nelojalnu konkurenciju čini nekomercijalni smještaj, a koji je u nekim destinacijama već nadmašio broj kreveta u komercijalnim apartmanima i kućama za odmor. Također, koliko je važno da se glas iznajmljivača čuje bilo je itekako jasno prilikom posljednjih zakonskih izmjena koje su znatno povećale davanja, ali i postrožile iznajmljivanje u zgradama, pa je obzirom na potrebne suglasnosti sustanara otvaranje novih apartmana u zgradama realno stopirano.

Temelj sustava

Što se tiče zastupljenosti iznajmljivača u Vijeću HTZ-a, upravo je HGK svojevremeno iz Zajednice obiteljskog smještaja delegirao jednog od dva svoja predstavnika te su nekad iznajmljivači doista imali svoj glas u Vijeću.

Na toj je funkciji od 2013. do 2016. bio, primjerice, kvarnerski stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić, a koji je iznajmljivače godinama predstavljao i u Turističkom vijeću Turističke zajednice Kvarnera. Na pitanje kako danas vidi zastupljenost obiteljskog smještaja u tijelima sustava turističkih zajednica, Pinezić je za naš list upozorio kako je u samoj definiciji turističke zajednice jasno naglašena obveza uključivanja svih pružatelja usluga u turizmu.

VEDRAN KARUZA

Kaže kako su prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu obvezni članovi zajednice. Obavezno članstvo je, naime, temeljeno na plaćanju turističke članarine i turističke pristojbe. Ti se pak prihodi, turistička članarina i 25 posto od uplaćene turističke pristojbe, uzimaju kao temelj za zastupljenost u skupštini turističke zajednice.

- U slučaju domaćinstava taj je prihod pojedinačno znatno manji od korporativnih prihoda i prihoda trgovačkih društava i obrta, ali je kumulativno u mnogim turističkim zajednicama među najvećim i najznačajnijim prihodima - istaknuo je taj konzultant za obiteljski smještaj. Navodi i kako je, osim toga, u članku 4. spomenutog zakona u samoj definiciji turističke zajednice jasno naglašena obveza uključivanja svih pružatelja usluga u turizmu te dodaje kako su turističke zajednice organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane. U članku 29. tog zakona posebno se naglašava obvezno članstvo, u koje pripadaju i svi pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a vezano za temeljne, lokalne turističke zajednice.

“Krši se zakon”

- Lokalne turističke zajednice temelj su sustava jer se na području njihova osnivanja ostvaruje turistički promet i prihod za cijeli sustav turističkih zajednica. Iako se na svakoj razini statutom propisuje zastupljenost glavnih nositelja ugostiteljskih i turističkih usluga u turističkom vijeću, već sama činjenica da su svi pružatelji usluge smještaja prioritetni članovi - naime, osim članarine plaćaju i turističku pristojbu koja je glavni izvor financiranja sustava - dovoljan je razlog opravdanosti zahtjeva udruga iznajmljivača da budu predstavljeni u turističkim vijećima na svim razinama sustava. Izostavljanjem predstavnika pružatelja usluga smještaja, u kojemu se ostvaruje 40 posto ukupnog fizičkog turističkog prometa, iz izvršnih tijela na svim razinama sustava turističkih zajednica krši se osnovno načelo djelovanja turističkih zajednica, krši se i sam zakon, ali ono što je najbitnije, narušava se i povjerenje u turističku zajednicu - upozorio je Pinezić.

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS), kazala je kako ta udruga, kao i Udruga obiteljskog smjestaja Istre, imaju svoje predstavnike u Vijeću za upravljanje razvojem turizma, koje je osnovano lani, a kojem je na čelu hrvatski premijer.

- Tu imamo prostor kroz koji se možemo izraziti, tu smo uvijek prisutni i izražavamo svoje prijedloge i mišljenja na licu mjesta, ukazujemo na negativnosti, ali i na ono pozitivno. Vijeće se sastaje dva puta godišnje, a trenutno se pripremamo za nadolazeći sastanak koji će se održati u sklopu Dana hrvatskog turizma. Naše udruge zastupljene su u Vijeću za upravljanje razvojem turizma koje okuplja sve relevantne dionike iz sektora, kao i predstavnike Vlade, što je po meni u konačnici iznimno važno. Aktivno sudjelujemo i u različitim radnim skupinama, među kojima je i projekt Local host - kazala je Marković.

Dodajmo i kako je u cijeloj priči zanimljivo to da, iako pojedinačno iznajmljivači nemaju snagu, ako se uzme u obzir njihov ukupan broj, riječ je o respektabilnom broju hrvatskih građana. A samim time i glasača, pa bi politici u neku ruku bilo i oportuno da ih ima na svojoj strani.