Odnos prema manjinama je „lakmus papir” svijesti o tome koliko su Hrvatska i Mađarska upućene jedna na drugu, rekao je u subotu predsjednik Zoran Milanović koji je s mađarskim kolegom posjetio mađarsku manjinu u Baranji u vrijeme povišenih napetosti između Budimpešte i Zagreba. 

Dan nakon službenog posjeta Budimpešti, gdje su hvalili status mađarske i hrvatske manjine u dvije zemlje, Milanović i mađarski predsjednik Tamas Sulyok subotu provode u susretu s dvjema zajednicama s obje strane granice. Mađara je u Hrvatskoj oko 10 tisuća, a Hrvata u Mađarskoj oko 50 tisuća, prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Dvodnevni susreti dvojice čelnika događaju se uslijed napetosti između dviju zemalja zbog opskrbe Mađarske putem hrvatskog naftovoda Janafa. Šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto je Hrvatsku nedavno optužio za „ratno profiterstvo” tvrdeći da je povećala cijene tranzita, što službeni Zagreb negira. 

Milanović se u petak u Budimpešti sastao i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a u subotu ujutro je na Facebooku objavio da nakon tog razgovora „vjeruje da je otvoren dodatni prostor za dogovor o energetskoj suradnji koja će biti na korist i Hrvatskoj i Mađarskoj”. 

„Uz međusobni dijalog i uvažavanje obostranih interesa” međusobne različite pozicije Zagreba i Budimpešte „nisu nepremostive”, napisao je hrvatski predsjednik.  

Sulyok i Milanović prvo su posjetili Bilje kraj Osijeka gdje su u ulici koja nosi ime po Šandoru Petefiju, mađarskom pjesniku i revolucionaru iz 19. stoljeća, posjetili Demokratsku zajednicu Mađara Hrvatske. 

Potom su se uputili u četiri kilometara udaljeno Kopačevo gdje su se obratili pripadnicima mađarske manjine u tamošnjem Domu Mađara, smještenom u ulici Ferenca Kiša, narodnooslobodilačkog borca, zapovjednika bataljuna koji je nosio Petefijevo ime. 

Realiziran financijskom potporom hrvatske vlade i otvoren 2021., dom je mjesto susreta za četristotinjak Mađara koji žive u tom baranjskom mjestu.

„Gledano s aspekta Europe, vjerujem da možemo bez zadrške reći da je riječ o politički uzorno uređenim statusima naših manjina”, rekao je Milanović okupljenim Mađarima.

Dodao je da će „ustrajnost” na zadržavanju tog uzornog statusa „i dalje biti od najveće važnosti za razvoj naših ukupnih odnosa” te „lakmus papir svijesti da smo upućeni jedni na druge bez obzira na pojedine, potpuno normalne razlike u našim državnim interesima”. 

Mađarski predsjednik je sugerirao da bi običaj posjeta dviju manjina tijekom „mogao prerasti u naviku”. Sulyok, Orbanov saveznik, govorio je o „zamršenom svijetu i turbulentnim vremenima u kojima je gotovo moderno ne pripadati nigdje”. 

Društvo je danas atomizirano, zajednice fragmentirane, a nacija se smatra zastarjelim konceptom, ustvrdio je. Alternativa takvoj filozofiji je nacionalni identitet kao temelj pojedinca i njegove budućnosti. „Biti Mađar, ali i Hrvat, znači ponos i podršku”, naglasio je Sulyok. 

Predstavnik mađarske manjine u Hrvatskoj i zastupnik u Saboru Robert Jankovics  je ocijenio da su odnosi dviju zemalja na političkoj razini u proteklih četiri do pet godina "gori nego što su navikli”, no da taj trend nije vidljiv između stanovnika dviju zemalja koji ostaju odlični. 

Rekao je da je mađarska zajednica dala jako puno za Hrvatsku, što potvrđuju nadgrobni spomenici u istočnoj Slavoniji, ali da je dugo osjećala da je „dala više nego što je dobila nazad”. 

Jankovics je naglasio da se u posljednjih deset godina to „nadoknađuje” i da je u tom razdoblju učinjeno više nego u dvadeset godina koje su mu prethodile. 

„Razvijamo naša mjesta, gradimo i obnavljamo naše škole, vrtiće i crkve, osiguravamo primjerene uvjete i i dovoljno sredstava za rad naših udruga, postajemo nezaobilazni čimbenik mađarsko-hrvatskih odnosa te iz godine u godinu preuzimamo sve veću odgovornost u javnom životu Hrvatske, na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini”, rekao je Jankovics.

Milanović i Sulyok su se nakon Kopačeva se uputili preko 'nevidljive' šengenske granice u Pečuh gdje će u koncertnoj dvorani Kodaly, koja se smatra  jednom od najljepših u Mađarskoj, sudjelovati na obilježavanju 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i 35. obljetnice Saveza Hrvata u Mađarskoj. 

Milanović rekao mađarskim Hrvatima da mu je važno zajedništvo manjina s domovinom

Predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu u Pečuhu Hrvatima u Mađarskoj da mu je osobito stalo do čvršćih veza i zajedništva Hrvata izvan domovine s hrvatskom državom. 

Milanović i mađarski predsjednik Tamas Sulyok u subotu su prvo posjetili mađarsku manjinu u Hrvatskoj, odnosno u Bilju i Kopačevu u Baranji. Potom su se uputili u Pečuh gdje su u koncertnoj dvorani Kodaly, smatranoj jednom od najljepših u Mađarskoj, sudjelovali na obilježavanju 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj (HDS) i 35. obljetnice Saveza Hrvata u Mađarskoj.  

HINA

Posjetima u subotu dvojica predsjednika „potvrdila su kako su naše manjine trajan i čvrst most suradnje i prijateljstva” Hrvatske i Mađarske, rekao je Milanović u svom govoru pred petstotinjak mađarskih Hrvata koji su stigli iz svih dijelova te zemlje. 

Ti „važni i simbolički susreti” pridonijet će daljnjem očuvanju manjinskih zajednica koje „doprinose bogatstvu naših zemalja, ali imaju i jako važnu ulogu u bilateralnim političkim odnosima”, naglasio je hrvatski predsjednik. 

Milanović je poručio da mu je „izrazito i osobno stalo do čvršćih veza i zajedništva Hrvata” izvan Hrvatske s domovinom, te da su njegovi mnogobrojni susreti s manjinama koje je imao kao predsjednik i kao premijer uvijek „ispunjeni snažnim emocijama”. 

Za Hrvate u Mađarskoj rekao je da su „njihovi korijeni duboko usađeni u tlo” na tim prostorima, pa izrazio ponos što su oni „kroz stoljeća sačuvali hrvatski identitet”. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata. 

Predsjednik HDS-a Ivan Gugan u subotu je rekao da kao član savjeta vlade koji dosta dobro poznaje statuse hrvatskih manjina u drugim zemljama može reći da je od svih hrvatska zajednica u Mađarskoj „u najboljoj situaciji”. 

Mađarski predsjednik Tamas Sulyok u svom je govoru Hrvate u Mađarskoj nazvao „snažnom, složnom i samosvojnom zajednicom” koja je „pravi primjer kako graditi budućnost uz očuvanje tradicije” te je „cijenjen i aktivni dio mađarskog društva”. 

Sulyok je istaknuo da su Hrvati i Mađari „dva drevna kršćanska europska naroda koja su se mnogo borila i patila” te da su „zajedno proputovali dug put, uzajamno gradili kulturu i zajedno doprinijeli obogaćenju duhovne baštine Europe”. 

Gradonačelnik Pečuha Attila Peterffy rekao je pak da su „prošlost i sadašnjost” tog grada „nezamislive bez hrvatske zajednice”. 

„Ovaj grad podno planine Meček oduvijek je mjesto šarolikosti, uzajamne pažnje i suživota, a hrvatska zajednica u Pečuhu ne samo čuva, već i živi tim duhom”, naglasio je. 

HINA

„Dio naše svakodnevice je kada djeca mogu učiti na svom materinskom jeziku u hrvatskoj školi u Pečuhu. Kad se postavlja novi komad u kazalištu koje je jedini narodnosni teatar izvan Hrvatske u čitavoj Europi. Kada glavni trg Pečuha ukrašava jedinstven hrvatski folklor. Tada ne slavi samo jedna manjinska zajednica, već cijela zajednica Pečuha”, zaključio je Peterffy, među ostalim se referirajući na hrvatsku školu u tom gradu, kao i na Hrvatsko kazalište u tom gradu kojem je u subotu Milanović uručio Povelju Republike Hrvatske.