U slučaju hitnog stanja pacijent ne bi odmah išao u bolnicu, nego bi u domu zdravlja dobio hitnu laboratorijsku i dijagnostičku obradu, a liječnik bi na temelju toga prosudio je li mu pacijent za bolnicu ili nije. U slučaju da pacijent mora na bolnički hitni prijem, specijalist koji procijeni da ga neće zadržati u bolnici, ali treba terapiju, sam bi mu napisao recept, umjesto da pacijent u ljekarni ostavlja novčani polog dok ne dođe s receptom. To su neki od elemenata reforme hitne službe koju je izradila Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u suradnji i uz podršku 12 zdravstvenih organizacija, s ciljem da hitna medicinska skrb postane dostupnija, brža i sigurnija za pacijente, a uvjeti rada zdravstvenih djelatnika bolji nego danas. Podršku HUBOL-ovoj reformi dale su tri komore, dva sindikata, šest stručnih i strukovnih udruga liječnika i sestara te Koalicija udruga u zdravstvu.

Zaštitari obvezno

- Hitna medicina postala je najuočljiviji simptom urušavanja javnog zdravstvenog sustava. Više od petnaest godina od posljednjeg pokušaja reforme hitna medicinska pomoć suočava se s ozbiljnim problemima koji negativno utječu na kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi. Kronični nedostatak educiranog kadra, osobito liječnika specijalista hitne medicine i medicinskih sestara, preopterećenost postojećih timova, nasilje prema djelatnicima, neujednačeni standardi rada i pretrpanost pacijentima koji zapravo nisu hitni, trendovi su koji se godinama samo pogoršavaju - upozoravaju HUBOL-ovci, pozivajući zdravstvenu administraciju na dubinske promjene tog sustava.

zdenko pušić

Predložena reforma predviđa jedinstvenu trijažu za sve bolnice i jasne protokole postupanja. Umjesto OHBP-a uveli bi se u bolnicama centri hitne medicine (CHM), gdje bi svi bolesnici prolazili standardizirani trijažni postupak, a pacijent s indikacijom za prijem morao bi biti hospitaliziran unutar najviše osam sati. Opservacija bi se ograničila na 24 sata, a sanitetski prijevoz i otpust pacijenta morali bi funkcionirati 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Takav model spriječio bi sadašnje gužve, zadržavanja i zagušenja odjela, a osoblju omogućio učinkovitiji rad, vele u HUBOL-u. Predlažu bolje informatičko povezivanje bolnica s obiteljskom medicinom te uvođenje nove telefonske linije na kojoj bi se pacijenti mogli konzultirati s liječnikom kako bi se postojeći brojevi 194 i 112 rasteretili za doista hitne slučajeve.

Reforma izvanbolničke hitne službe predviđa jačanje T2 timova, gdje bi uz vozača bile dvije medicinske sestre ili dva tehničara, a na otocima i u područjima udaljenim više od 80 kilometara od najbliže bolnice bila bi stalna hitna ambulanta s dva T1 tima i dvije medicinske sestre kako bi hitna pomoć bila dostupna i kad su vozila u intervenciji. U turističkim mjestima gradovi bi se obvezali da svojim sredstvima financiraju turističke ambulante gdje će se dio hitnih intervencija odrađivati s pomoću hitne dijagnostike i telemedicine. Dio dokumenta posvećen je sigurnosti zaposlenih, jer su centri hitne često izloženi incidentima i napadima na zdravstvene djelatnike. Zbog visokog rizika HUBOL traži obveznu zaštitarsku službu, sustav videonadzora, kontrolirane ulaze, redovite edukacije o deeskalaciji sukoba te psihološku podršku zaposlenima.

Reakcija Ministarstva

Iz HUBOL-a su ministrici zdravstva Ireni Hrstić ovaj dokument poslali još 13. listopada, s molbom za sastanak, ali je interes izostao. Umjesto toga Ministarstvo zdravstva osnovalo je radnu skupinu za analizu stanja u hitnoj medicinskoj pomoći, u koju nije uključilo predstavnike ni jedne organizacije koja je poduprla HUBOL-ovu reformu, među kojima i Hrvatska liječnička komora i Hrvatska ljekarnička komora. HUBOL poručuje da će nastaviti zagovarati reformu jer “hitna medicina ne smije ostati improvizirani servis za sve probleme sustava”.

Reagirajući na objavu HUBOL-ove reforme hitne pomoći, Ministarstvo zdravstva odgovorilo je da će izmjenama Pravilnika o pružanju djelatnosti hitne medicine unaprijediti uvjete rada i podignuti kvalitetu hitne medicinske skrbi u cijeloj zemlji.

- Ministarstvo cijeni interes i doprinos strukovnih udruga, organizacija i stručnih društava, stoga će njihovi prijedlozi biti razmotreni u okviru radne skupine - poručuju iz resornog ministarstva, gdje tvrde da su “otvoreni za sve inicijative i prijedloge koji mogu pridonijeti atraktivnosti, učinkovitosti i održivosti hitne medicine”.