Temeljni cilj rada ove Vlade je rast standarda građana, uz zaštitu socijalno ranjivih skupina, sažeo je premijer Andrej Plenković ciljeve svoga kabineta, predstavljajući prijedlog proračuna za 2026. godinu. Kako smo već pisali, na rashodnoj strani proračun će iznositi 39,8 milijardi eura, a jedan od glavnih ciljeva jest da u idućoj godini prosječne mirovine prijeđu 700 eura - doduše, uz uključeni posebni dodatak za godine staža.

U planu je gradnja čak 18 domova za starije s oko dvije tisuće novih smještajnih jedinica, uz nove programe izvaninstitucionalne skrbi za starije osobe, pa je taj segment stanovništva posebno tretiran, ističu u Vladi.

Posebno ističu i rast izdvajanja za obranu, gdje se 757 milijuna eura izdvaja izravno u nabavu nove opreme, uključujući tenkove Leopard, helikoptere Black Hawk itd., a naglasak je i na demografskim mjerama preko povećanja rodiljnih naknada. To je već rezultiralo, kako je izvijestio ministar demografije Ivan Šipić, rastom stope nataliteta u ovoj godini.

- Imat ćemo 40 razreda djece više za šest odnosno sedam godina - rekao je Šipić. Ukupno, njegov će resor u idućoj godini raspolagati s više od 800 milijuna eura. Zanimljiv je podatak da je u ovom trenutku na tzv. očinskom dopustu oko 3600 osoba.

Raste i budžet za potrebe socijalnih potpora, od inkluzivnog dodatka do svih drugih naknada - težit će ukupno milijardu i pol eura. Ukupno, za mirovine će se izdvojiti 10 milijardi eura, odnosno praktički četvrtina proračuna, a za plaće zaposlenih u školstvu, zdravstvu i drugim službama 8,8 milijardi eura. Prema Plenkovićevim riječima, njegov je cilj da državni proračun bude čvrst oslonac građanima - i onima koji rade u sustavu državne i javne uprave, i onima koji imaju dodatne socijalne potrebe, i onima čija će se gospodarska aktivnost poticati nizom raznih oblika subvencija, kredita, europskih sredstava i slično.

Kad se proračun analizira po resorima, najveći iznos ide resoru rada, mirovina i socijale - čak 13 milijardi eura (u što su uključene i mirovine), slijede zdravstvo i školstvo sa po 5 milijardi eura, a potom sam resor financija, Ministarstvo mora i prometa, MUP, MORH itd.

Kad je riječ o stanju javnih financija, dug opće države planira se zadržati na 2,9 posto BDP-a - tj. rubno, jer bi 3 posto upalilo crveni alarm, ali je i dalje u okvirima europskih preporuka. Što se javnog duga tiče, on je posljednjih godina bitno smanjivan, ali u 2026. godini past će s 56,9 posto BDP-a na 56 posto - dakle, ta će konsolidacija ići nešto sporije nego prethodnih godina, ali opet u okvirima najava premijera i njegovih ministara.

Zanimljivo je i da je ministar financija u svojoj prezentaciji predstavio i planirane rashode za "poticanje konkurentnosti gospodarstva" u 2026. godini, koji dosežu 847 milijuna eura, pri čemu se s 411 milijuna eura izdvaja dokapitalizacija HBOR-a, a s ciljem podrške strateškim, digitalnim i zelenim ulaganjima, kao i za strateška ulaganja za obranu i sigurnost. Uglavnom je riječ, kako je rekao, o digitalizaciji.

U saborsku proceduru upućen je i prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2026. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 9,1 milijardu eura, dok će tekuće otplate glavnice državnog duga iznositi 3,1 milijardu eura. Nadalje, naveo je Primorac, zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 410,7 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 216,6 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. iznosi 435 milijuna eura.