Aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica cilj je Programa priuštivog najma, koje ga je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.

Jedna od ključnih politika Vlade je adresirati problem stambene politike na dugoročan i stabilan način, naglasio je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice te podsjetio da je Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine kojim su postavljena tri temeljna cilja - priuštivo te održivo stanovanje, kao i prostor u funkciji stanovanja.

Programom priuštivog stanovanja, istaknuo je, brojne prazne nekretnine lakše će se staviti u funkciju. "Najmodavci će primati odgovarajuću najamninu, i to brže i s manje angažmana oko svoje nekretnine, a mladi će moći ući najam na priuštiv način s obzirom na njihova primanja", poručio je.

Program je na sjednici predstavljen i kratkim promotivnim filmom, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da je u Hrvatskoj oko 600.000 praznih stambenih jedinica, dok istodobno nedostaje njih 236.000.

Programom planiramo aktivaciju praznih i neuređenih stambenih jedinica u vlasništvu države, njih oko 1000, istaknuo je Bačić, a u ovom je trenutku u pripremi aktivacija 300-tinjak takvih stanova. Također, planira se i aktivacija stanova u vlasništvu fizičkih osoba.

Programom se razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i za najmoprimce, sustav bodovanja za uključivanje u Program, popis isprava koje zainteresirane osobe trebaju dostaviti javnopravnom tijelu, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine i dr. Program će provoditi Agencija za pravni pomet i posredovanje nekretninama (APN).

Agencija će, istaknuo je Bačić, u ime i za račun vlasnika stana brinuti o stanu cijelo vrijeme iznajmljivanja, vlasniku stana odmah će biti isplaćeno 60 posto ukupne najamnine za razdoblje najma, a nakon proteka polovice toga razdoblja preostalih 40 posto.

Najmoprimci će, pak, plaćati priuštivu najamninu, a razliku između iznosa priuštive i medijalne najamnine za neku jedinicu lokalne samouprave osigurat će se iz državnog proračuna.

U saborsku proceduru Vlada je uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojima se pojednostavljuje cijeli proces, a uvodi se i novi model stambenog zbrinjavanja otkupom neuseljivog stana u državnom vlasništvu i darovanjem građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće.

Ministar Bačić posebno je istaknuo da će na cijelom potpomognutom području najamnina u državni stanovima i državnim kućama iznositi 36 centi po četvornome metru „što je otprilike 15 do 20 puta jeftinije od medijalne cijene u toj jedinici lokalne samouprave”.

Malim mljekarama za nabavu opreme četiri milijuna eura

Vlada je u četvrtak donijela po prvi put program potpore malim mljekarama za sufinanciranje nabave opreme za sabiranje mlijeka u razdoblju do 2027. godine, koji je vrijedan četiri milijuna eura, pri čemu se procjenjuje da bi ga moglo potencijalno koristiti 25 mljekara.

Mali mljekari, kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, godišnje prerade gotovo 29 milijuna kilograma mlijeka kojeg prikupe i prerade s više od 600 gospodarstava s manjom godišnjom proizvodnjom mlijeka.

Za prikupljanje dovoljnih količina mlijeka za preradu, vozila dnevno prelaze velike udaljenosti do zajedničkih sabirališta u koja mlijeko donose lokalni proizvođači s farmi, što posao prikupljanja čini zahtjevnijim uz brzu amortizaciju specijaliziranih vozila, odnosno cisterni. Stoga je cilj Programa pružanje potpore malim mljekarama za kupovinu opreme za sabiranje i transport svježeg sirovog mlijeka kako bi se zadržala postojeća razina proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućilo unaprjeđenje i modernizacija malih mljekara.

Ovo je prvi takav program, a prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, broj potencijalnih korisnika je 25, odnosno četiri male mljekare koje otkupljuju više od milijun kilograma mlijeka te 21 mala mljekara koja otkupljuje manje od milijun kilograma mlijeka, rekao je Vlajčić. Naglasio je kako potporu ne može ostvariti subjekt koji prerađuje mlijeko isključivo s vlastite farme.

Sredstva za provedbu Programa iznose četiri milijuna eura, od kojih je iznos od dva milijuna eura planiran za 2026., a isti iznos od dva milijuna eura je planiran u projekciji za 2027. godinu.

Program ima uporište u "Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i "Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine", donesenim odlukom Vlade na sjednici održanoj 15. veljače 2024. godine.

Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća (definirana Uredbom o poljoprivrednom izuzeću) koja posluju u objektima za preradu mlijeka (upisanim u odgovarajući Upisnik) i koja su sabirala i prerađivala mlijeko proizvedeno na području Hrvatske u godini podnošenja zahtjeva. Potporu ne može ostvariti subjekt koji prerađuje isključivo mlijeko s vlastite farme.

Prihvatljivi troškovi za ostvarivanje potpore su kupovina cisterni za sabiranje i transport sirovog mlijeka s pripadajućim uređajima, vozilom ili bez njega, sustava prijema mlijeka, sustava za čišćenje i dezinfekciju cisterni, s time da je prihvatljiva isključivo kupovina novih strojeva i opreme. Intenzitet potpore iznosi do 65 posto prihvatljivog troška.

Prihvatljivi iznos potpore - za korisnike koji su u 2024. sabrali više od 1.000.000 kg mlijeka, potpora može iznositi do 500.000 eura, dok za korisnike koji su sabrali do 1.000.000 kg mlijeka, potpora može iznositi do 120.000 eura za vrijeme trajanja Programa.

Potpora Hrvatima u BiH za gospodarski razvoj, 8,7 milijuna eura u tri godine

Programom potpore Hrvatima u BIH u svrhu poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice za razdoblje 2025. – 2027., osigurano je gotovo 9 milijuna eura bespovratnih sredstava u iduće tri godine, odnosno na godišnjoj razini 2,9 milijuna eura, za razvoj 10 županija u Federaciji BiH.

Program je usvojen na sjednici Vlade u četvrtak, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar je istaknuo da je Vlada posljednjih godina znatno povećala potporu projektima za Hrvate u BiH, potvrđujući tako svoju trajnu predanost jačanju njihovog položaja.

Provedbom programa se želi pridonijeti stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, razvoju obrtništva i malog gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, jačanju infrastrukture i unaprjeđenju lokalnih razvojnih kapaciteta, dodao je.

Korisnici programa su Unsko-sanska, Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska, Srednjobosanska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka, Sarajevska i Hercegbosanska županija, koje provode projekte i aktivnosti usmjerene na jačanje poduzetništva,mobrtniđštva i ukupnog gospodarskog razvoja.

Vlada je na sjednici osnovala i prvi Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske - kao svoje savjetodavno tijelo se zadaćom jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama Hrvata izvan Hrvatske, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatskih zajednica diljem svijeta, promoviranja kulturnih obrazovnih i poslovnih mogućnosti te osnaživanja povratka i useljavanja u Hrvatsku.

Čine ga predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Hrvatske u dobi od 18 do 30 godina te predstavnici državnih tijela i organizacija, naveo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Zajednice Hrvata izvan Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predložile su iz redova najznačajnijih najbrojnijih udruga, organizacija i institucija.

Zastupljenost predstavnika Hrvata u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, naveo je Milas, aktivnosti i povezanosti zajednice s Hrvatskom, kao i radu na promociji i jačanju ugleda interesa Republike Hrvatske. Imenovani su na mandat od četiri godine.