Ova bi godina mogla biti druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, pokazuje izvješće o stanju globalne klime za 2025. godinu, koje je u povodu 30. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30) izradila Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Razdoblje od 2015. do danas, znači proteklih 11 godina, bit će pojedinačno 11 najtoplijih godina u povijesti motrenja dugoj 176 godina, a protekle tri godine bit će tri najtoplije u povijesti. Srednja temperatura zraka u razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. bila je 1,42 Celzijeva stupnja viša od predindustrijskog prosjeka, navodi se u izvješću WMO-a.

Rekordne razine

Hrvatski Državni hidrometereološki zavod objavio je dijelove izvješća koji kažu da podaci pokazuju kako su koncentracije stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu, kao i toplina u oceanu, koji su 2024. dosegnuli rekordne razine, nastavili rasti i u 2025. Površina arktičkog morskog leda nakon zimskog zamrzavanja bila je najniža u povijesti mjerenja, a površina antarktičkog morskog leda cijele je godine bila znatno ispod prosjeka. Dugoročni trend podizanja razine mora nastavio se unatoč malom i privremenom odstupanju, do kojeg je došlo zbog djelovanja prirodnih čimbenika.

Ekstremni vremenski i klimatski događaji zabilježeni do kolovoza 2025., od razornih kiša i poplava do ubojitih vrućina i šumskih požara, imali su lančane utjecaje na ljudske živote, egzistencije i sustave opskrbe hranom. To je pridonijelo raseljavanju u više regija, zbog kojeg je ugrožen održivi razvoj i gospodarski napredak, upozoravaju iz WMO-a. Valja spomenuti poplave u mnogim zemljama Afrike i Azije, šumske požare u Europi i Sjevernoj Americi, ekstremne vrućine u cijelom svijetu i smrtonosne tropske ciklone.

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo smatra da je, zbog nezapamćenog niza visokih temperatura, uz prošlogodišnje rekordno povećanje razina stakleničkih plinova, već sada jasno da će biti gotovo nemoguće ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C u sljedećih nekoliko godina bez privremenog premašivanja te ciljne vrijednosti.

- Međutim, znanstveni podaci jednako jasno upućuju na to da je i dalje sasvim moguće i nužno vratiti temperature na 1,5 °C do kraja stoljeća - rekla je.

EPA

WMO je svoje izvješće objavio uoči sastanka na vrhu, koji se održava u okviru UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP30 u Belému u Brazilu. Konferencije se održavaju od 1995., s ciljem ubrzanog postizanja ciljeva Pariškog sporazuma i Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Ovaj je COP prvi koji se održava u srcu brazilske Amazonije i simbolično naglašava ulogu Amazonije u stabilnosti klime. Ujedno znači i pravi trenutak za ubrzavanje Pariškog sporazuma tako što nakon prve globalne procjene napretka zemlje moraju isporučiti ambicioznije obveze do 2035. i dalje.

Svoj dolazak na ovogodišnju konferenciju prijavilo je manje od 60 svjetskih čelnika, što je manje nego prethodnih godina, s obzirom na to da je samo prošle godine u Baku u Azerbajdžanu na COP29 doputovalo stotinjak svjetskih čelnika.

Nagađa se da je razlog tome izostanak delegata SAD-a, jednog od najvećih emitera stakleničkih plinova na svijetu. Da američki predsjednik Donald Trump neće nazočiti konferenciji nikoga nije posebno iznenadilo jer je u siječnju 2025. pokrenuo proces povlačenja zemlje iz Pariškog sporazuma, a klimatske promjene ocijenio “najvećom prijevarom”. SAD će službeno izići iz Pariškog sporazuma u siječnju 2026. Iako konferenciji neće nazočiti ni kineski predsjednik Xi Jinping, Kina će ipak imati svoju delegaciju i ravnopravno će sudjelovati na njoj.

Sustavi upozorenja

UNFCCC ističe da dosadašnji napredak nije dovoljan za ograničavanje zagrijavanja, pa se od novih planova traži brže smanjenje emisija, otpornije društvo i znatno veći protok financija u smjeru klimatskih ciljeva. Vlade predstavljaju ažurirane ciljeve i mjere do 2035., uključujući sektorske planove za energiju, promet i industriju. Primjerice, EU je prošlog tjedna predao ažurirani NDC s indikativnim ciljem do 2035. godine. Očekuju se i rasprave kako operacionalizirati dogovoreni financijski okvir iz 2024./2025. i osigurati sredstva za ublažavanje i prilagodbu, uključujući gubitke i štete.

Hrvatska je dio zajedničkog EU-NDC-a i u pregovorima sudjeluje unutar EU tima, a domaće brojke i planovi proizlaze iz EU okvira. Analize pokazuju da Hrvatska s postojećim mjerama ne doseže –17 posto, ali s dodatnim planiranim mjerama može je dostići, što je upozorenje da provedba mora ubrzati. U ažuriranom NECP-u ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Hrvatska je podigla cilj na 42,5 posto do 2030.

Hrvatska je u EU vlaku, ciljevi su zajednički, ali provedba i rezultati su naši. Za COP30 to znači usklađeno pregovaranje s EU-om, a u Hrvatskoj to znači hitniju provedbu, navodi DHMZ.

Posebno se danas ističe uloga djelotvornih sustava ranog upozoravanja koji obuhvaćaju više opasnosti i važniji su nego ikad prije. Postignut je znatan napredak u ostvarenju cilja inicijative glavnog tajnika Ujedinjenih naroda pod nazivom Early Warnings for All (Rana upozorenja za sve, skraćeno EW4All), a to je da cijeli svijet bude obuhvaćen tim sustavima do 2027.

Broj zemalja koje su izvijestile da su uvele te sustave više se nego udvostručio od 2015. Tada je iznosio 56, a 2024. je narastao na 119. Međutim, 40 posto zemalja još nema te sustave. Posebno je velik napredak ostvaren u najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju, koje su prijavile povećanje obuhvata za oko 5 posto samo prošle godine.