Potražnja za dugotrajnim smještajem za starije osobe u Hrvatskoj znatno premašuje postojeće kapacitete u javnom i privatnom sektoru - trenutno imamo 662 pružatelja usluga s 32.600 mjesta, što nije dovoljno, liste čekanja su jako duge i kronično nedostaje njegovatelja. U Hrvatskoj je trenutno 23,19 posto osoba starije od 65 godina, a, s obzirom na demografska kretanja, potražnja za smještajem u idućim će godinama i desetljećima rasti, kao i potrebe za stranim radnicima u nedostatku domaćih.

U Udruzi zdravstvene njege pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca navode kako su u javnim domovima za starije osobe liste čekanja izrazito duge, na mjesto se čeka i do deset godina, a trenutno je na listi između 17 i 20 tisuća osoba. Istovremeno, privatni i obiteljski domovi, gdje je smještaj znatno skuplji, pa i dostupniji, bilježe visoku popunjenost - od 90 do 100 posto. Procjenjuju i da će potreba za institucionalnim i izvaninstitucionalnim oblicima dugotrajne skrbi rasti 20 - 30 posto do 2030. godine. Iako nema službene statistike, procjenjuje se da u domovima za starije i nemoćne radi između 800 i 1200 stranih radnika.

Znanstvena suradnica u Institutu za javne financije Marijane Bađun bavila se istraživanjem uloge imigracije u rješavanju nedostatka radne snage, a zaključak je da je ona neizbježno rješenje kako bi se riješio manjak, pri čemu treba poboljšati i trenutačne plaće domaćim radnicima. Plaće su manje nego u zdravstvu, te su medicinske sestre nesklone raditi u domovima za starije, a zbog nedovoljnog financiranja dodatno se pogoršavaju uvjeti rada. Ispitanici su ocijenili da je dugotrajna skrb u Hrvatskoj zanemarena i nerazvijena te da postoje velike regionalne nejednakosti u dostupnosti skrbi, koju si brojne starije osobe ne mogu priuštiti.