Veterinarska profesija u Hrvatskoj ima problem s nedostatkom mladih ljudi u manjim sredinama te gubljenjem interesa mladih za fundamentalne dijelove veterinarske struke kao što su rad s farmskim životinjama, poslovi vezani za sigurnost hrane i usluge zaštite životinja, posljedično i zdravlja ljudi, istaknuto je na trodnevnim Veterinarskim danima 2025 održanima proteklog vikenda u Splitu u organizaciji Hrvatske veterinarske komore, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog veterinarskog instituta.

Zahtjevna godina

Na okruglom stolu "Stanje i perspektive – stvarnost stvarnost veterinarske profesije u Hrvatskoj" također je ocijenjeno da uz sve to dolaze i vrlo ekstremni uvjeti rada, dok naknade ne predstavljaju ispravan omjer uloženog i dobivenog.

- Nove generacije mladih koji se odlučuju za veterinu danas su potpuno drukčijih kriterija studiranja i kasnijeg rada na tržištu. Glavni izazov postavljen pred Ministarstvo poljoprivrede jest kako na području cijele Hrvatske osigurati veterinarsku djelatnost koja je obvezna i od javnog interesa. Poduzimaju se redovite i preventivne mjere i aktivnosti koje nadomještaju nedostatak veterinara, poput veterinarskih posjeta prema procjeni rizika, veterinarski pregledi gospodarstava, a što je sve trošak državnog proračuna - poručeno je.

Posebno je naglašeno da, iako je veterina neizostavni i neposredni dionik u osiguranju zdravlja nacije, u Hrvatskoj je veterinarska struka i dalje najslabije plaćena u odnosu prema ostalim zemljama u Europskoj uniji. Vrlo je limitiranih cijena usluga, u nekim je dijelovima Hrvatske gotovo pa ugašena te svakodnevno trpi napade.

To su sve bile i teme ovogodišnjih Veterinarskih dana i panel-rasprava u kojima su sudjelovali i donositelji i provoditelji pravilnika, propisa i odluka nadležnih institucija - Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, Državni inspektorat Republike Hrvatske - kao i Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut.

Naime, prema ocijeni stručnjaka, 2025. godina bila je iznimno zahtjevna za veterinarsku struku u Hrvatskoj.

- Nikad dosad veterinarska struka u istom vremenskom razdoblju nije bila toliko angažirana. Prije svega kao ključni dionik u provedbi mjera sprječavanja pojave slinavke i šapa nakon njezine pojave u Mađarskoj i Slovačkoj, nakon toga u sprječavanju pojave bolesti kuge malih preživača u našem okruženju, a onda i vrlo zahtjevnim okolnostima provedbi mjera kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja afričke svinjske kuge na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije te bedrenice na području Vrlike i Drniša - rečeno je.

Nužna pomoć države

Rješavanje problema nedostatka doktora veterinarske medicine, pogotovo za farmske životinje, nužno je, smatraju stručnjaci, promatrati u kontekstu konstantnog pada veličine hrvatskog stočnog fonda i stočarske proizvodnje, što prirodno onemogućava povećanje broja veterinara. Nužna je stoga, kažu, sinergija i formiranje zajedničkih ciljeva za rast.

- Potrebna su primjerena financijska primanja veterinara kroz cijelu godinu, a u područjima koja su slabije naseljena, reljefno manje pristupačna i u konačnici imaju manjak farmskih životinja, nužno je uključivanje i jedinice lokalne samouprave - naglašeno je na panelima.

O tome je li se kvalitetno i pravovremeno odgovaralo na sve krize i zdravstvene ugroze životinja, a posljedično i ljudi u 2025. godini, raspravljalo se na okruglom stolu "Unapređenje budućih odgovora na krize u području zdravlja životinja – ovogodišnja iskustva i prijedlozi".

Zaključeno je da je nužna pomoć i ulaganje države u veterinarsku službu kako bi mogla odgovoriti na ugroze tijekom cijele godine i time osigurati zdravlje životinja i ljudi.