U tri i pol godine od uvođenja eura Hrvatska kumulativno ima sedam-osam posto veći rast inflacije nego što su bila očekivanja. Govorilo se o tome kako učinci neće biti znatni, da će biti oko 0,5 posto, i to jednokratno, a u poziciji smo da imamo 2,58 posto višu godišnju stopu inflacije od prosjeka Europske monetarne unije (EMU).

Rekao je to Željko Lovrinčević na drugom danu savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. U monitoringu od četiri godine nakon uvođenja eura, dodao je, neke druge europske zemlje, poput Estonije, Latvije, Slovačke, Slovenije, imale su daleko niže prosječne stope. Hrvatska će i 2026. i 2027. godine imati viši rast cijena od prosjeka EU-a. "Bojim se da će se ti veći inflacijski diferencijali zadržati cijelo desetljeće, što će i nadalje stvarati velik pritisak na konkurentnost", rekao je.

- Veliki je problem i to što su se inflacijska očekivanja ponovno ukorijenila u nas, što se najbolje pokazuje u činjenici da se indeksacija počinje ugrađivati u ugovore, što je posebno opasno - da inflacija dobije svoj vlastiti život. Time se vraćamo u sustav za koji smo mislili da smo ga napustili prije 30 godina - rekao je.

Kumulativni učinci procesa uvođenja eura, dodaje, i 15 su puta veći od onog što se očekivalo. Gdje se pogriješilo? Prema Lovrinčeviću, uvođenje eura poklopilo se s vrhuncem privlačenja europskih sredstava i postkorona razdobljem, što nije bilo dobro. Nadalje, došlo je i do udaljavanja od gospodarskog ciklusa zemalja EMU-a. Drugim riječima, kako je to slikovito objasnio Lovrinčević, kad nam je trebala niska kamata, njima su trebale visoke.

Lovrinčević je rekao da se mora razviti snažna politika makroprudencijalnih mjera jer će Hrvatska dugo biti neusklađena s gospodarskim ciklusom EU-a. Regulator mora onemogućiti prelijevanje zahtjeva za rastućom dobiti iz inozemnih matica, kao i onemogućiti daljnji rast koncentracije u bankarskom sustavu, koja se polagano, ali kontinuirano povećava. Nadalje, moralo bi se razmisliti i ograničavanju koncentracije na tržištu maloprodaje na prihvatljive razine, do 25 posto udjela, jer su trenutno udjeli dvaju vodećih subjekata pojedinačno oko 30 posto. Dodao je da Hrvatska praktično nema pravog diskontera na tržištu maloprodaje.

- Politika ograničavanja koncentracije i rasta konkurencije postaje značajna odrednica u borbi s inflacijom za maleno tržište izloženo inozemnim vlasničkim subjektima koji na matičnim tržištima trpe znatno pogoršanje ekonomske situacije - rezmira.

Pristup Hrvatske OECD-u, zaključio je, trebalo bi oprezno tempirati kako nam se ne bi dogodila eksplozija problema priuštivog stanovanja.