Predsjednik Zoran Milanović mjesec i pol nije komunicirao s novinarima, a onda je to učinio u petak u Vatikanu na prilično bombastičan način. Ustvrdio je, naime, da je premijer Andrej Plenković izigrao odredbe Zakona o sudovima koje se odnose na proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda, usvojene u Saboru 2018. na prijedlog upravo njegove Vlade. Plenković je proteklih godina u više navrata opravdavao uvođenje javnog poziva kao značajno unaprjeđenje postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda jer je omogućena transparentnost procesa u sklopu kojeg više kandidata može iskazati interes za visoku dužnost. No predsjednik Republike izjavio je da se Plenković sastao sa sutkinjom Visokog trgovačkog suda Mirtom Matić, koju Milanović namjerava predložiti Hrvatskom saboru, još dok je trajao rok za prijave na treći javni poziv i dao joj podršku. Ako je to doista istina, onda institut javnog poziva nema apsolutno nikakvog smisla i preostala dva aktualna kandidata, Aleksandra Maganić i Šime Savić, zapravo su obični statisti koji sudjeluju u namještenom postupku.

- Kandidatkinja je od prvog dana Mirta Matić. Obavljeni su s njom razgovori, prvo ja, a na natječaj se javila tek nakon što je razgovarala i s Plenkovićem. I koji je smisao javnog poziva? Da uživamo u travestiji izvan vremena karnevala. Imamo zakon koji je potpuno besmislen, fingiramo, simuliramo javni poziv, a u biti se služimo istim metodama kakve su bile na snazi 30 godina i koje su u skladu s hrvatskim Ustavom, a to je da predsjednik, bez javnog poziva, predlaže, ali ne onoga tko mu padne na pamet i “izvolite to usvojiti”, nego se konzultiramo - kazao je Milanović.

Premda je, znači, kako je naglasio, već “odlučeno da će Mirta Matić dobiti podršku koga treba”, ipak je ostavio prostor za to da se “netko predomisli u zadnji tren”. Taj netko je premijer Plenković, koji je na čelu parlamentarne većine, bez čije potpore ne može biti izabran predsjednik Vrhovnog suda.

- Ali ovo javnost mora znati, makar zbog odgoja djece - nema javnog natječaja, u tome je vic. Mi smo zapravo institut javnog poziva malo prilagodili sebi, sada svi znamo da je to jedno prerušavanje. Kakvo je povjerenje javnosti u ovakav javni poziv? Nikakvo. Zamislite da se, recimo, umjesto izbora predsjednika Vrhovnog suda radilo o dodjeli posla, pa da sam prije toga ja nazvao nekoga, pa netko mene, pa da je netko došao do Plenkovića... Čime bi rezultiralo takvo ponašanje? Zatvorskom kaznom - upozorio je Milanović.

Sandra Artuković Kunšt nije razgovarala s premijerom, ali je njega predsjednik Republike informirao da sutkinju zagrebačkog Županijskog suda planira predložiti za predsjednicu Vrhovnog suda.

- Plenković nije tada htio reći ni da ni ne, i pretpostavljalo se da je šutnja suglasnost, inače se ona ne bi javila - rekao je Milanović.

S obzirom na to da je kandidatura Sandre Artuković Kunšt propala u Saboru, DSV je raspisao novi javni poziv, na koji se prijavila jedino Aleksandra Maganić. Nju je premijer hvalio, ali je Milanović nije želio predložiti i stigao je i treći javni poziv. Ovaj je put Milanović pronašao svoju kandidatkinju, a tvrdi da joj je zeleno svjetlo za prijavu dao i Plenković. U pitanju su ozbiljne optužbe predsjednika na premijerov, a i na vlastiti račun. S tim da je predsjednik Republike ovlašteni ustavni predlagač predsjednika Vrhovnog suda dok zakonska procedura ne predviđa bilo kakvu ulogu premijera. Plenković, naravno, može demantirati Milanovića, izjaviti da se nije umiješao i priopćio Mirti Matić da slobodno može DSV-u poslati svoj životopis i program rada jer će HDZ-ova većina u Hrvatskom saboru glasovati za nju. Mora, međutim, biti oprezan jer sve troje prijavljenih očekuje saslušanje na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.
To tijelo, za razliku od predsjednika Republike, koji je mišljenje trebao zatražiti najkasnije osam dana nakon što mu je DSV dostavio dokumentaciju javnog poziva, nije ograničeno nikakvim zakonskim rokovima.