Uoči 33. savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista, koje će se od 5. do 7. studenoga održati u Opatiji, razgovarali smo s predsjednikom Društva Darkom Tipurićem, koji u razgovoru otkriva zašto treba podržati napore potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca, koliko je važno suzbijanje sve veće inflacije, smije li minimalna plaća biti rezultat političke odluke i kakvu Hrvatsku vidi nakon što uđemo u OECD i time ostvarimo naše ambicije.

Pred nama je tradicionalno, 33. savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista. Na što će biti usmjeren fokus ovogodišnjeg savjetovanja?

Fokus 33. savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista bit će usmjeren na izazove i strateške smjernice gospodarskog razvoja Hrvatske u sljedećem razdoblju, s posebnim naglaskom na otpornost i konkurentnost nacionalnog gospodarstva. Skup će ponovno okupiti vodeće ekonomske stručnjake, predstavnike javnog i privatnog sektora, akademske zajednice te kreatore ekonomskih politika, s ciljem da se kroz interdisciplinarne rasprave identificiraju prioriteti i rješenja za jačanje gospodarskog sustava u uvjetima globalnih neizvjesnosti.

Darko Tipurić

GOJKO MITIĆ

Raspravljat će se, između ostalog, o fiskalnoj održivosti, ekonomskoj politici i mogućnostima za povećanje produktivnosti i konkurentnosti.

Drugi dan donosi teme povezane s pitanjima suzbijanja inflacije, reformi poreznog sustava, kao i učinkovitijem upravljanju državnim poduzećima u kontekstu procesa pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kao i izazovima digitalne transformacije, inovacija i razvitka poduzetništva. U središtu rasprava bit će sposobnost hrvatskog gospodarstva da se prilagodi globalnim promjenama, osigura dugoročnu stabilnost i iskoristi prilike koje donose nove tehnologije i zelene politike. Završni dan savjetovanja bit će usmjeren na znanstveno-stručni program, u kojem će se prezentirati najnoviji rezultati istraživanja domaćih i inozemnih autora. Time se nastavlja tradicija povezivanja teorijskih spoznaja i praktičnih ekonomskih politika, što ovo savjetovanje već desetljećima čini središnjim mjestom stručnog i akademskog dijaloga o gospodarskoj budućnosti Hrvatske.

Najavljen je dolazak cijelog niza bivših ministara gospodarstva koji će sudjelovati u jednom panelu. O kakvom je panelu riječ?

Panel "Ministarski pogled na budućnost hrvatskoga gospodarstva" jedan je od najzanimljivijih i najvažnijih dijelova tradicionalnog, 33. savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista. Ovaj panel okuplja sadašnje i bivše ministre gospodarskih resora, čiji će se razgovor usmjeriti na ocjenu dugoročnih ekonomskih politika, njihovih rezultata te mogućih novih pristupa koji bi Hrvatsku trebali učiniti otpornijom i konkurentnijom u nadolazećim godinama. Posebna vrijednost panela jest u tome što okuplja osobe s različitim političkim iskustvima, ali zajedničkom odgovornošću za gospodarski razvoj zemlje, čime se omogućuje konstruktivna usporedba različitih ekonomskih koncepata i modela upravljanja. U raspravi će se otvoriti teme koje se rijetko sagledavaju iz više vremenskih i institucionalnih perspektiva, poput kontinuiteta ili diskontinuiteta gospodarskih reformi, učinkovitosti javnih investicija te odnosa države i privatnog sektora u razvojnim politikama. Bit će riječi i o ulozi industrijske politike u suvremenim okolnostima, o poticanju inovacija i izvoza, ali i o izazovima s kojima se suočavaju male otvorene ekonomije u kontekstu rastuće globalne neizvjesnosti.

Panel tako ne služi samo kao retrospektivni pregled ekonomskih odluka iz različitih razdoblja nego i kao platforma za promišljanje budućnosti: kako uskladiti kratkoročne mjere s dugoročnim razvojnim ciljevima te kako u praksi ostvariti ravnotežu između gospodarske stabilnosti i društvenog napretka. Upravo kroz takve rasprave Hrvatsko društvo ekonomista nastoji poticati dijalog koji nadilazi političke cikluse i pridonosi oblikovanju dosljednije i dugoročno održive ekonomske politike.

Kakvo je stajalište Hrvatskog društva ekonomista u pitanju minimalne plaće u Hrvatskoj?

Hrvatsko društvo ekonomista okuplja stručnjake različitih profila – znanstvenike, praktičare, poduzetnike, menadžere, ali i kreatore ekonomskih politika – pa kao takvo nema jedinstveno, formalno stajalište o visini minimalne plaće. Upravo raznolikost članstva čini HDE forumom otvorene rasprave, u kojem se različiti ekonomski pristupi i argumenti slobodno sučeljavaju, osobito kad je riječ o pitanjima koja snažno utječu na tržište rada i konkurentnost gospodarstva. Moje je mišljenje da pitanje minimalne plaće treba sagledavati iz dva komplementarna kuta – ekonomskog i društvenog. S ekonomske strane povećanje minimalne plaće mora biti utemeljeno na realnim pokazateljima produktivnosti, troškovima rada i mogućnostima gospodarstva, kako ne bi ugrozilo održivost poslovanja i zapošljavanja, osobito u djelatnostima s nižom dodanom vrijednošću. Prebrz i politički motiviran rast minimalne plaće mogao bi dovesti do suženja prostora za nova zapošljavanja i povećanja troškova rada, što bi dugoročno moglo štetiti upravo onima kojima se želi pomoći.

S društvenog aspekta ipak je nužno osigurati da minimalna plaća omogući dostojanstven život i spriječi daljnje produbljivanje nejednakosti. U tom smislu ona ne bi smjela biti isključivo rezultat političke odluke, nego dio šireg paketa mjera, uključujući porezno rasterećenje rada, poticanje produktivnosti i obrazovne reforme, koje zajedno stvaraju temelje za održiv rast plaća. Drugim riječima, minimalna plaća ne bi smjela biti alat kratkoročne socijalne politike, nego dio dugoročne razvojne strategije koja vodi prema društvu jednakih prilika i gospodarstvu zasnovanom na znanju, inovacijama i pravednoj raspodjeli stvorenog dohotka.

Jesu li Vlada i HNB iskoristili sve instrumente u borbi protiv inflacije i kada možemo očekivati smirivanje rasta cijena?

Inflacija i dalje ostaje jedan od presudnih izazova hrvatskog gospodarstva. Iako su prognoze početkom godine upućivale na približavanje ciljanih dva posto, sredinom godine zabilježeno je ponovno ubrzanje rasta cijena. To pokazuje koliko je složeno održati ravnotežu između monetarne i fiskalne politike u uvjetima globalnih i domaćih šokova. Vlada i Hrvatska narodna banka koriste različite instrumente za ublažavanje inflacijskih pritisaka. HNB provodi restriktivniju monetarnu politiku kroz povećanje kamatnih stopa, regulaciju likvidnosti i intervencije na deviznom tržištu, dok Vlada primjenjuje fiskalne mjere poput ograničavanja cijena energenata, subvencija i poreznih olakšica. Međutim, učinak tih mjera često je ograničen utjecajem vanjskih činitelja, ponajprije cijenama energenata, poremećajima u opskrbnim lancima i geopolitičkim napetostima. Usporavanje inflacije može se očekivati tek kada se kombinacija domaćih mjera i međunarodnih okolnosti postupno stabilizira. To će zahtijevati strpljiv proces prilagodbe, jačanje energetske i opskrbne otpornosti, povećanje produktivnosti i smanjenje strukturnih neravnoteža u gospodarstvu. Svaki novi globalni šok, bilo geopolitički, energetski ili klimatski, može ponovno utjecati na dinamiku cijena, što dodatno naglašava potrebu za dugoročnom stabilizacijskom strategijom.

Što je razlog pogoršanju fiskalne slike Hrvatske i postoji li opasnost da uđemo u proceduru prekomjernog deficita Europske komisije?

Trenutačno stanje posljedica je kombinacije rasta javne potrošnje, globalnih ekonomskih šokova i inflacijskih pritisaka, što je povećalo izazove u održavanju proračunske ravnoteže. Unatoč tome potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac i njegov tim uspješno su vodili fiskalnu konsolidaciju, a provedene četiri faze reforme poreznog sustava dodatno su ojačale temelje održivosti javnih financija. Iako deficit još uvijek zahtijeva pažnju, rezultati dosadašnjih mjera pokazuju da se proračunska politika kreće u pravom smjeru. Efektivna kombinacija kratkoročnih prilagodbi i strukturnih reformi omogućila je stabilizaciju javnih financija i povećala otpornost gospodarstva na vanjske šokove.

S optimizmom se može očekivati da će Hrvatska nastaviti smanjivati fiskalne rizike, a primjena dosadašnjih reformi i dalje pruža prostor za održivi rast i razvoj. Ministra Primorca valja pohvaliti za stručnost i dosljednost u vođenju politike koja balansira fiskalnu odgovornost s potporom gospodarskom rastu. S druge strane Hrvatska se mora odgovorno suočiti s problemom nedovoljne produktivnosti koja je najveća zapreka za ostvarivanje konkurentnosti i konvergenciju s drugim EU zemljama.