Od početka cijepljenja, sredinom listopada, protiv gripe se u Hrvatskoj već cijepilo 145.000 građana, a na raspolaganju je još gotovo 300.000 doza. Cijepljenje se, kao i obično, preporučuje kroničnim bolesnicima svih dobi i osobama starijima od 65 godina. Na taj način, podsjećaju stručnjaci, mogu se izbjeći teže komplikacije te sezonske bolesti, od koje je lani, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), oboljelo 19.000 građana, hospitalizirano ih je gotovo 1000, a 26 osoba umrlo je od gripe. Kronične bolesnike i starije poziva se i na cijepljenje protiv COVID-a i pneumokoka jer se tako može izbjeći pogoršanje osnovne bolesti, razvoj komplikacija i smrtni ishod.

- Oboljeli od KOPB-a, dijabetesa, astme i drugih kroničnih bolesti u sezoni gripe bilježe veće stope smrtnosti nego u ostalo doba godine. Ako se cijepe protiv gripe, stariji od 65 godina smanjuju rizik od smrti za 50 posto - podsjetio je Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog imunološkog društva, na okruglom stolu "Zdravstvena pismenost i cijepljenje – kako donositi informirane odluke", održanom u srijedu u Klinici "Vuk Vrhovec" pri KB-u Merkur. Gripa je ujedno bolest protiv koje se građani najčešće cijepe, a za cijepljenje protiv COVID-a i pneumokoka interes je slabiji.

Pneumokok također nosi ozbiljan rizik - može izazvati invazivnu pneumokoknu bolest, koja može prerasti u pneumokoknu sepsu, meningitis ili pneumoniju, odnosno upalu pluća. S obzirom na to da kronični bolesnici s KOPB-om, dijabetesom i drugim bolestima imaju od tri do devet puta veći rizik za obolijevanje, bitno je da se zaštite cjepivom. Protiv pneumokoka cijepi se samo jednom. Za starije od 65 koji nisu kronični bolesnici cijepljenjem se za 75 posto smanjuje rizik od razvoja invazivne pneumokokne bolesti, za pet do osam godina zaštita je 71 posto, a nakon devet godina od cijepljenja i više od 80 posto.

- Za oboljele od KOPB-a smanjenje rizika od razvoja invazivne bolesti je 65 posto, kod kronične bolesti srca 69 posto, a kod dijabetesa čak 84 posto. Jako je značajno da se procijepe i stanari domova za starije, jer se u zatvorenim kolektivima cijepljenjem postiže zaštita od svih pneumonija za oko 50 posto. Ta je zaštita trajna i kvalitetna, ljudi trebaju shvatiti vrijednosti koje cijepljenje donosi - poručuje Venus. S njim se slaže i Gordana Pavliša, internistica Klinike za plućne bolesti na Jordanovcu. Većina osoba koje su dobile pneumoniju i završile na hospitalizaciji u toj klinici nije bila cijepljena.

- Zato mi svoje pacijente educiramo o njihovoj primarnoj bolesti, što znači ako obole od pneumokokne bolesti i kako se mogu na vrijeme zaštititi. Činjenica je da se nakon akutne infekcije naši pacijenti vrlo dugo oporavljaju i osnovna bolest im se trajno pogorša, kao i kvaliteta života - ističe Pavliša.

Dio stanovništva redovito se cijepi protiv tih bolesti, no mnogi kronični bolesnici i stariji ostaju necijepljeni, čime raste rizik od razvoja komplikacija i smrti. Dijelom je uzrok strah od cjepiva, pa su neka istraživanja u pandemiji COVID-a pokazala da 50 posto građana misli kako se prikrivaju negativne posljedice cjepiva te da je pandemija bila planirana kako bi vlade mogle ukinuti građanske slobode.

- Neki su zabrinutiji zbog nuspojava cjepiva nego što se boje bolesti, neki smatraju da se ne treba cijepiti protiv bolesti koje nema, a nekima je problem udaljenost, pa nastojimo doprijeti do svih krajeva kako bismo cijepili što više ljudi - ističe epidemiolog Venus. Ključno je, veli, informirati ljude o dobrobitima cijepljenja, jer bi razvoj skepse prema cijepljenju mogao imati ozbiljne posljedice u slučaju mogućih budućih globalnih zaraza.

- Zanemarite društvene mreže, razgovarajte s liječnikom od povjerenja, a onda donesite odluku hoćete li se cijepiti. I pritom ne zaboravite da je cijepljenje jedno od najvećih dostignuća moderne medicine - poručila je Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.