Čak i sami 16-godišnjaci, kad je riječ o korištenju internetom i pametnim telefonima, tvrde kako pretjerana upotreba mobitela i društvenih mreža negativno utječe na njihovo učenje i kvalitetu slobodnog vremena, koja je niska. Podatak je to iznesen u ponedjeljak na okruglom stolu u Saboru uoči rasprave o tome treba li djeci u osnovnim školama zabraniti upotrebu mobitela, a debatirat će se i o tome treba li djeci do 13. godine zabraniti i korištenje društvenim mrežama.

Riječ je o zakonskom prijedlogu izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju nezavisne zastupnice Marije Selak Raspudić s ciljem da se u školama zabrani upotreba pametnih telefona, pametnih satova i tableta, osim u edukacijske svrhe ili ako je to opravdano medicinskim razlozima. Situacija je danas takva da je u pojedinim školama, čak i u gradovima, đacima zabranjeno koristiti se informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, a u drugima to nije regulirano ni na koji način. Učenike to dovodi u nejednak položaj, stoga treba uvesti pravila koja će vrijediti za sve, navodi zastupnica u svom prijedlogu da se promijeni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Pravo pitanje

- Želimo konačno postaviti pitanje u Hrvatskom saboru: Što se događa s našom djecom i neumjerenom konzumacijom mobitela i društvenih mreža, posebno u odgojno-obrazovnom procesu? Istraživanja pokazuju nekoliko negativnih učinaka: depresiju, poremećaj sna, koncentracije u obrazovnom procesu, općenito negativne trendove zbog pretjerane konzumacije društvenih mreža i mobitela. Ali imamo pozitivne pomake: Nizozemska, koja je uvela zabrane, sada vidi velike rezultate toga da se koncentracija i komunikacija u školama poboljšava - kaže Selak Raspudić.

- Imali smo slučaj samoubojstva dječaka koji je u virtualnoj stvarnosti tražio rješenje za svoje probleme i možda je i bio navođen u tome smjeru. Klima se, srećom, nakon toga promijenila, 2023. to je bilo kontroverzno pitanje, a sada mi se čini da postoji opći konsenzus da se nešto napravi. Kao saborska zastupnica koja je radila dosta različitih inicijativa, mogu reći da mi je ovo možda i najvažnija inicijativa - dodala je.

Prema velikom istraživanju koje je predstavio Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja, a riječ je o istraživanju koje je prije dvije godine provedeno u tri generacije učenika osnovnih i srednjih škola, tinejdžeri su i sami svjesni negativnih posljedica prekomjernog provođenja vremena na računalima i mobitelima, i čak 24 posto djece od 17 godina samo za sebe kaže da pretjeruje u upotrebi telefona i društvenih mreža.

- Drago mi je da imamo priliku o ovome razgovarati u Saboru, koji je inače pun besmislenih i trivijalnih rasprava, a ovo su prava pitanja - kako nam djeca provode dane i čime se bave. Regulacija znači formiranje pravila, a ne nužno samo zabrane, i da, Sabor itekako mora raspravljati o tome - izjavio je Boris Jokić. “Djeca su u klopci tih tehnologija, ali i u klopci različitih interesa, pa i onih komercijalnih, kojima su izložena”, kaže Jokić.

Nacionalni propisi

O svemu se ovih dana oglasio i Možemo!, s obzirom na to da zagrebačka vlast pokreće svoj pilot-projekt restrikcije upotrebe mobitela na nastavi. Oni su za to da djeca do 15 godina na društvene mreže mogu samo uz izričit pristanak roditelja. Nakon preporuke Grada Zagreba na početku školske godine, tijekom rujna i listopada 100 zagrebačkih osnovnih škola uvelo je zabranu korištenja mobitelom tijekom boravka učenika u školi, a većina ostalih koje ju još nisu uvele namjerava ju uvesti. Škole izvještavaju o većoj socijalnoj interakciji djece, boljoj atmosferi i većoj koncentraciji učenika tijekom nastave, a zabilježen je i pad broja slučajeva vršnjačkog nasilja preko digitalnih kanala, kako tvrde.

Čini se da je na svim razinama sazrelo vrijeme za ovu novu regulaciju u osnovnim školama, pa je tako u ponedjeljak i iz Ministarstva obrazovanja stigla najava o tome da će država na nacionalnoj razini propisati upotrebu mobitela za osnovnoškolce.

- Izmjenama pravilnika korištenje mobitelom u osnovnim školama će se osim na nastavi zabraniti i tijekom odmora, uz iznimke korištenja u edukativne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba. Za srednje škole tražit će se neki drugi model - najavila je u ponedjeljak posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin.