Hrvatski proračunski manjak zamjetno je porastao u drugom tromjesečju probivši plafon od tri posto BDP-a prvi put od proljeća prošle godine, pokazuju podatci Eurostata, i iznosio je 4,2 posto, što je najveći proračunski deficit od drugog kvartala pandemijske 2021. godine, a u odnosu prema prva tri ovogodišnja mjeseca povećan je za 1,2 postotna boda.

Proračunski manjak u drugom kvartalu zabilježen je u 21 zemlji članici EU-a, u njih devet probio je propisani plafon od tri posto BDP-a, uključujući i Hrvatsku, najveći je bio u Rumunjskoj, gdje je iznosio 8,7 posto BDP-a, i Poljskoj, 8,5 posto, a najmanji u Litvi, 0,3 posto, dok je samo pet članica zabilježilo proračunski višak.

Izgledan oporavak

Probijanje mastrihtske granice od tri posto BDP-a u jednom kvartalu ne znači nužno da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita ili da će fiskalni manjak na kraju godine biti veći od dopuštenih tri posto, no svakako je pokazatelj da manjak u proračunu raste, upozorava ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje i pritom podsjeća da je rebalansom ovogodišnjeg proračuna predviđen manjak od 2,9 posto BDP-a prema Eurostatovoj metodologiji.

“Hrvatska prema nacionalnoj metodologiji fiskalne statistike upravo probija kriterije iz Maastrichta: planirani deficit (samo središnje države, bez lokalne koja će također imati deficit) na takozvanoj cash osnovi za ovu godinu iznosi 3,8 milijardi eura, ili 4,2 posto BDP-a prema rebalansu državnog proračuna", navodi Šonje i dodaje da su se na temelju podataka koje je Ministarstvo financija objavilo za prvih osam mjeseci ove godine porezni prihodi u kolovozu značajnije oporavili, a podatci Porezne uprave o fiskalizaciji za rujan i prvu polovinu listopada su, kaže, također dobri.

Stoga još uvijek ima šansi da se rebalansom predviđene brojke uistinu i ostvare, ili čak za to da deficit središnje države bude nešto manji, navodi Šonje, no podsjeća da u prijevodu na Eurostatovu metodologiju (ESA 2010) razlika u deficitu iznosi više od jedan posto BDP-a i da su metodološke razlike već duže "kamen u cipeli" svima koji se bave praćenjem ekonomskih kretanja, na što je upozorilo i neovisno Povjerenstvo za fiskalnu politiku Republike Hrvatske. Budući da sve u Hrvatskoj zanima hoće li proračunski manjak na kraju godine prema Eurostatovoj metodoligiji biti veći od tri posto BDP-a, Šonje se, kao i većina analitičara, ne usudi dati konkretnu prognozu za ovu godinu zbog nedostatka transparentnosti fiskalnih brojki.

Upozorenja

“Hrvatska ima nesreću u sreći (izvrtanje redoslijeda nije slučajno) da se fiskalni položaj doima dovoljno dobar u EU usporedbama. Na slici za prošlu godinu bili smo pozicionirani između Njemačke i Litve, bliže Litvi, tj. znatno iznad država s velikim fiskalnim deficitima, koje su se zbog kršenja odredbi o fiskalnim pravilima našle u proceduri prekomjernog proračunskog manjka", podsjeća Šonje i dodaje da je "skrivanje u šumi loših podataka" za druge države članice glavni razlog zbog kojeg ni tržišta ni rejting-agencije Hrvatskoj još ne šalju upozorenja, jer druge države više strše u fiskalnom smislu od Hrvatske.

No pitanje je trenutka kada će se upozorenja Hrvatskoj početi događati ako se aktualni trendovi nastave, odnosno ako plan proračuna za 2026. ne bude dovoljno uvjerljiv i fiskalno konzervativan, napominje Šonje i pritom upozorava da je od 2022. godine uočljiv trend velikog pogoršanja fiskalnog položaja Hrvatske.

“Dogodilo se u godinama brzog gospodarskog rasta, kada se zbog punjenja proračuna iznad očekivanja moglo očekivati očuvanje proračunske ravnoteže (koja je postignuta još u godinama prije pandemije) i/ili znatna porezna rasterećenja. Ni jedno ni drugo nije se dogodilo. Najbrže su rasli javni rashodi, daleko iznad inflacije (čak i ako uzmemo u obzir inflaciju 2022.). I udjel javnih prihoda u BDP-u je od 2022. do 2024. povećan, za oko 0,5 postotnih bodova BDP-a, no to nije pomoglo da ne dođe do širenja deficita", ističe Šonje i navodi da Hrvatska uz Sloveniju ima najveći omjer javnih prihoda i BDP-a među zemljama na sličnom stupnju razvitka.