Održiva poljoprivreda - temelj prehrambene sigurnosti i razvoja
Naglasak je stavljen na ulogu oprašivača u održavanju produktivnosti
Konferencija o održivoj poljoprivredi, održana u četvrtak u hotelu Materra u Čepinu, u organizaciji Glasa Slavonije i uz suorganizaciju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, organizirana je s ciljem poticanja interdisciplinarnog dijaloga o ulozi pčela u održavanju poljoprivredne produktivnosti, bioraznolikosti i stabilnosti ekosustava.
U vremenu sve izraženijih klimatskih promjena, degradacije tla i povećane upotrebe pesticida postaje nužno prepoznati međusobnu ovisnost poljoprivrede i pčela te potrebu za ravnotežom između proizvodnje hrane i očuvanja prirodnih resursa. Pčele su ključni pokazatelj zdravlja okoliša i važan čimbenik u procesima oprašivanja, koji izravno utječu na sigurnost opskrbe hranom i kvalitetu života ljudi. Njihovo očuvanje preduvjet je dugoročne održivosti poljoprivrednih sustava, ali i zdravog okoliša, što čini poveznicu između poljoprivrede, zdravstva i farmacije.
Osigurati ravnotežu
Nakon uvodnog predavanja mag. ing. agr. Damira Karakaša, voditelja Odjela za označavanje proizvoda Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, o neobaveznim sustavima označavanja domaćeg meda slijedio je okrugli stol "Pčele i poljoprivreda - međusobna ovisnost u kontekstu održivog razvoja", na kojem se razgovaralo o potrebi usklađivanja poljoprivredne proizvodnje s načelima očuvanja okoliša, klimatske otpornosti i biološke raznolikosti.
U središtu rasprave našla se održiva poljoprivreda, kao temelj prehrambene sigurnosti i gospodarskog razvoja, ali i kao sustav koji mora osigurati ravnotežu između učinkovitosti i ekološke stabilnosti. Poseban naglasak stavljen je na ulogu pčela i drugih oprašivača u održavanju produktivnosti i stabilnosti agroekosustava te na prijetnje koje proizlaze iz intenzivne poljoprivredne proizvodnje, neadekvatne uporabe pesticida i klimatskih promjena.
O tim izazovnim temama govorili su Mato Čačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ilija Pranjić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije, prof. dr. sc. Irena Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, doc. dr. sc. Marin Kovačić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Stjepan Ivić iz Pčelarstva Ivić, Tenja. Okrugli je stol moderirala prof. dr. sc. Bojana Brozović s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
Sudionici su se osvrnuli na održivu poljoprivredu kao preduvjet očuvanja ekosustava i bioraznolikosti. Prof. Jug definirala ju je kao "dio koncepta koji je skup određenih praksi koje se provode nakon treće poljoprivredne revolucije, a u biti podrazumijeva održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem, integriranu zaštitu i integriranu proizvodnju".
Docent Kovačić, koji se i sam već 20 godina bavi pčelarstvom, rekao je kako je ono na prekretnici zbog klimatskih promjena.
“To je nešto na što ne možemo direktno utjecati, no sve proizivodnje jako ovise o vremenskim neprilikama. Sve je više sušnih ljeta i drugih vremenskih nepogoda koje djeluju destruktivno, pa gubitci pčelinjih zajednica na razini hrvatske iznose i do 30 posto, što je izuzetno puno. Sve je teže proizvesti med u takvim uvjetima, a usto postoji i apsurd da su naši poljoprivredni proizvodi, kada govorimo o veleotkupu, na razini cijena od prije deset godina, što također otežava proizvodnju", rekao je Kovačić.
Stjepan Ivić, proizvođač meda, kao jedan od problema u pčelarstvu, osobito u kontekstu održivosti, vidi slabu edukaciju pčelara i manjak kontrola koje bi im pomogle da bolje zaštite svoje pčele.
“U Hrvatskoj imamo osam ili devet dopuštenih sredstava za tretiranje pčela, no problem je što pčele s vremenom na njih postanu rezistentne. Puno pčelara tomu pokušava doskočiti kiselinama, no to zahtijeva puno više rada. Imamo i prirodni tretman izrezivanja trutovskog legla, koji osbno ne primjenjujem, no i to je jedan od načina zaštite pčela", rekao je.
Četiri mjere za pčelare
Ilija Pranjić govorio je o mjerama županije i planovima za unaprjeđenje pčelarstva.
“Imamo 15 mjera za koje svake godine objavljujemo javni poziv u ožujku. Sredstva su ograničena na 250.000 eura, a četiri mjere odnose se na pčelare. Što se tiče budućih mjera za pčelare, one će ovisiti o informacijama koje ćemo dobiti s terena, tj. o potrebama pčelara. Trenutne mjere vrijede do 2027. godine, nakon čega ide novo programsko razdoblje, u kojem će biti prostora i za nove mjere", rekao je pročelnik Pranjić.
Govoreći o mjerama, Mato Čačič drži kako je za potpore pčelarima ključna evidencija proizvodnje.
“Pčelari su jedina populacija koja ide u potpore a da nije u sustavu Agroneta. Omotnica je podignuta na 3,8 mil eura, a podatke o proizvodnji nemamo. Povećava se broj košnica i pčelara, a meda nikad manje. Trebamo prave podatke od pčelara", napomenuo je Čačić.
Kako najbrže povezati znanost i gospodarstvo i uspostaviti održivi sustav proizodnje, uvažavajući probleme pčelara? Na to pitanje odgovorila je prof. Jug stavivši u prvi plan edukaciju i mjere održivosti.
“Na Fakultetu imamo višegodišnje pokuse, gdje se proizvođači mogu uvjeriti u sve što im govorimo. Kada govorimo o proizvodnji, više nema povratka na staro, kako se nekada radilo, nego moramo prihvatiti sinergiju proizvodnje i prirode na način da ne činimo štetu okolišu. Jedan od načina je mjera za konzervacijsku poljoprivredu, koja je dobro zaživjela, a kojom ćemo povećati biološku raznolikost. Provodimo konstantne edukacije, svatko tko je zainteresiran može sudjelovati u brojnim aktivnostima koje imamo na Fakultetu", rekla je.
O razini komunikacije i suradnje na terenu ministarstva, znanstvenika i pčelara govorio je docent Kovačić.
“Ministarstvu je teško ostvariti direktnu komunikaciju sa svakim pčelarom, pa bi možda bilo pametnije pronaći njihove predstavnike koji će im prenijeti poruke, jer oni će radije povjerovati svojim kolegama. Potrebna je bolja komunikacija, a jedan od primjera loše kojoj sam svjedočio najave su tretiranja komaraca u kojima se navodi samo dan kada će se provoditi, no ne i točno vrijeme”, rekao je.
