Hrvatska Vlada trebala bi do kraja mjeseca donijeti odluku o minimalnoj brutoplaći u visini od 1050 eura, najavio je jučer u Bruxellesu premijer Andrej Plenković, čime je prekinuo nagađanja o visini minimalca za 2026. godinu i ujedno odbio zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca o zamrzavanju rasta minimalne plaće u idućoj godini kako bi se, kako su naveli u HUP-u, očuvala radna mjesta i investicije.

“Nakon vrlo pažljivih razmatranja više prijedloga posebnog povjerenstva, u kojem su profesori, predstavnici sindikata, kao i predstavnici poslodavaca i stručnjaci, Vlada i različita ministarstva donose procjenu koliko bi to moglo biti. Mi smo smatrali da je za iduću godinu primjereno da bruto minimalna plaća bude u iznosu od 1050 eura", rekao je Plenković, koji je po dolasku na samit EU-a komentirao pregovore o minimalnoj plaći između sindikata i poslodavaca napomenuvši da prema zakonu Vlada mora do kraja listopada donijeti odluku o visini minimalne brutoplaće za sljedeću godinu.

Plenković je pritom ponovio kako je Vladina ambicija da bruto minimalna plaća do kraja trećeg mandata bude na otprilike 1250 eura, a danas je 970 eura, istaknuvši da se u proteklih devet godina plaća nije dizala na umjetan način, nego se vodilo računa o cjelini. Kaže da u Hrvatskoj minimalnu plaću prima nešto više od 70.000 ljudi, a Vlada je, kao i svake godine, spremna usvojiti tzv. prateće mjere, odnosno potpore poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće.

Najveće sindikalne središnice kažu da minimalac prima 150 tisuća ljudi, koje je udruga poslodavaca "uvrijedila i ponizila" zahtjevom za odgodom povećanja minimalne plaće na godinu dana uz opravdanje da će svaka šesta tvrtka morati gasiti radna mjesta jer trošak rasta plaća zaposlenika neće moći kompenzirati cijenama proizvoda i usluga. Na takav stav poslodavaca sindikalne su središnjice, podsjetimo, prekjučer sazvale konferenciju za novinare, na kojoj su se obrušile na HUP optuživši ga da je "konačno pokazao svoje pravo lice" kao "isključivo lobistička udruga interesa profita", koja je zbog interesa očuvanja niskih plaća iz države otjerala pola milijuna ljudi. Pritom su poslodavcima poručili da Hrvatska neće biti zemlja izrazito visokog profita i niskih plaća te da su spremni za "klasnu borbu".

Sindikalne središnjice su stoga izišle sa zajedničkim prijedlogom o minimalnoj plaći, koja bi u idućoj godini trebala iznositi 1130 eura bruto i poručuju da ni jedan radnik zbog toga neće postati tehnološki višak te da ni jedan investitor u Hrvatskoj zbog tog povećanog troška neće morati otići iz Hrvatske. Od premijera su također zatražili da ambiciju o rastu minimalne plaće na 1250 eura do 2028. podigne na bar 1500 eura. Udruga poslodavaca, naime, upozorava da je Hrvatska posljednjih godina pri samom vrhu zemalja Europske unije po rastu plaća, koji ne prati rast produktivnosti, odnosno da privatni sektor ne može izdržati toliki rast minimalne plaće jer on za sobom povlači i rast ostalih plaća u poduzeću. Pritom su naveli da bi daljnjim rastom plaća najpogođenije bile drvna, tekstilna i metalska industrija, u kojima pojedine tvrtke planiraju preseljenje proizvodnje iz Hrvatske upravo zbog rasta troška rada.

Poslodavci za depolitizaciju

Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da oni nisu za zaustavljanje rasta minimalca, ali traže da se njegovo određivanje depolitizira, odnosno da se rast uskladi s rastom inflacije ili produktivnosti. Sindikati također upozoravaju da minimalna plaća od 970 eura bruto za samca u Zagrebu čini netoiznos od 754 eura te da je, s obzirom na inflaciju od 2021. do 2024. od 32 posto, vrijednost od 100 eura iz 2021. sada jednaka iznosu od 75,7 eura, pa radnik koji radi za 750 eura neto sada prema tom izračunu realno ima 570 eura.

Sindikati optužuju poslodavce

Sindikati optužuju poslodavce da su na sastanku održanom krajem prošlog tjedna čak predložili rast minimalca na 998 eura u idućoj godini, ali su početkom ovog tjedna nakon medijskog istupa HUP-a doznali da traže zamrzavanje rasta minimalca u idućoj godini. U sindikatima također upozoravaju da poslodavci nisu tražili zamrzavanje rasta najviših plaća u Hrvatskoj, nego najnižih, koje su zajedno s mirovinama prve na udaru inflacije.