08.10.2025., Luzani - Jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je ozlijeđeno u prometnoj nesreći koja se dogodila rano jutros na autocesti A3 kod mjesta Lužani. Na mjesto događaja odmah su upućene ekipe hitne medicinske pomoći, kao i helikopterska hitna pomoć. Policija je osigurala mjesto nesreće, a promet na toj dionici autoceste je preusmjeren. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
PIXSELL
18.10.2025., 8:11
izgubljeno vrijeme i komfor

Vozači: Želimo nižu cestarinu zbog radova, HAC: Ne može

Osim nezadovoljstvom vozača radovi su, u kombinaciji s neoprezom, rezultirali i nesrećama

Radovi na autocestama, koji su u Hrvatskoj obično, a tako je i ove godine, u punom zamahu po završetku turističke sezone, nerijetko znatno produžuju vrijeme putovanja autocestom, smanjuju komfor vožnje, te se mnogi vozači pitaju trebaju li, ako se na znatnom dijelu određene dionice autoceste odvijaju radovi, Hrvatske autoceste sniziti iznos cestarine na toj dionici.

Uz nezadovoljstvo vozača, radovi na autocestama, u kombinaciji s neopreznošću, nemarom i nepoštovanjem privremene prometne signalizacije u zoni radova, posljednjih su godina rezultirali i teškim prometnim nesrećama.

Stalni zahvati

Tako je, prije dvije godine, vozač kamiona na autocesti A6, Rijeka - Zagreb, kod tunela Pod Vugleš, usmrtio dva radnika HAC-a, a najnoviji slučaj dogodio se na autocesti A3, Bregana - Lipovac, prije desetak dana, kada je vozač osobnog automobila bugarskih registracijskih oznaka, također u zoni radova, prethodno udarivši u zaštitni odbojnik, prešao na suprotni kolnički trak i usmrtio 43-godišnjeg Osječanina.

Hrvatske autoceste upitali smo postoje li propisi koji određuju na kolikom se postotku određene dionice autoceste istodobno smiju izvoditi radovi te može li se, ako se radovi izvode na većem dijelu pojedine dionice, smanjiti iznos naplaćene cestarine ili cestarina privremeno potpuno ukinuti. Iz HAC-a odgovaraju kako upravljanje s 1159,5 kilometara autocesta zahtijeva kontinuirane zahvate, kao i da prema vrijedećim propisima ne postoji mogućnost snižavanja cestarine.

- U posljednjih pet godina u izvanredno održavanje autocesta i objekata uloženo je više od 220 milijuna eura. Ti radovi nisu samo tehnički - oni su ključni za sigurnost svih korisnika. Tragičan primjer urušavanja vijadukta u Genovi podsjeća nas koliko je važno pravovremeno i odgovorno održavanje infrastrukture, kako bi se spriječile slične nesreće. Razumijemo da radovi mogu izazvati nezadovoljstvo korisnika, osobito kada utječu na protočnost prometa i vrijeme putovanja. No radovi se planiraju pažljivo, uzimajući u obzir tehničke, zakonske i ekološke zahtjeve, vremenske uvjete te prometna opterećenja. Gdje god je moguće, radovi se izvode noću ili vikendom, kako bi se smanjio utjecaj na dnevne migracije. Međutim, određeni zahvati zbog svoje kompleksnosti i tehnoloških zahtjeva traže kontinuitet i povoljne vremenske uvjete, pa se ne mogu izvoditi tijekom kiše ili niskih temperatura - odgovaraju iz HAC-a, dodajući kako se u mnogim susjednim zemljama većina radova izvodi ljeti, a u Hrvatskoj se radovi u to vrijeme izbjegavaju, zbog turističke sezone.

Prednjači A6

- U kontekstu pitanja o mogućem sniženju iznosa cestarine za dionice na kojima se izvode radovi, ističemo da, prema Pravilniku o cestarini, Općim uvjetima korištenja te pozitivnim zakonskim propisima, nije predviđena mogućnost besplatnog prolaska ni sniženja cestarine zbog otežanih uvjeta vožnje (npr. radovi, zastoji zbog nesreća i sl.). Cestarina se ne naplaćuje isključivo kao naknada za trenutnu protočnost, nego kao doprinos održavanju i razvoju cjelokupne autocestovne infrastrukture. Kroz sustav plaćanja cestarine korisnici izravno sudjeluju u financiranju redovnog i izvanrednog održavanja te izgradnje nove infrastrukture, čime se osigurava sigurnost, kvaliteta i dugovječnost prometnica kojima se svakodnevno koriste. Bez tih sredstava održavanje na potrebnoj razini ne bi bilo moguće, a sigurnost svih sudionika u prometu bila bi ozbiljno ugrožena - ističu iz HAC-a.

Na upit o duljini dionica na kojima se trenutno izvode radovi na tri najznačajnije autoceste, A1, A6 i A3, dobili smo konkretne odgovore, iz kojih je vidljivo da se radovi izvode na znatnom postotku tih autocesta, među kojima prednjači autocesta A6, točnije, dionica od Orehovice do Bosiljeva, gdje se radovi izvode na čak 12,6 kilometara, od ukupno 81,3 kilometra autoceste, što znači da je čak petnaest posto ceste pod radovima, pa je promet znatno sporiji od uobičajenog. Riječ je sanaciji prijelazne naprave na mostu Dobra, u duljini od 2,8 kilometara, sanaciji vijadukta Stara Sušica u duljini od 3,2 kilometra, sanaciji kolnika na području Delnica, u smjeru Rijeka, dugog dva kilometra, te sanaciji kolnika na preostalim dijelovima autoceste u duljini od 4,6 kilometara. 

VOZAČI, OPREZNO U ZONAMA RADOVA

Kada je riječ o sigurnosti u zonama radova na autocestama, na kojima se promet inače odvija relativno velikim brzinama, Boris Skeledžić, umirovljeni voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa PU primorsko-goranske, ističe kako vozači trebaju biti maksimalno usredotočeni na vožnju tim dionicama, uz poštovanje ograničenja brzine. “Na žalost, imali smo u zonama radova i smrtnih slučajeva u posljednjih nekoliko godina, a uglavnom su bili posljedica toga što vozači, da tako kažem, voze po inerciji, ne smanjujući brzinu i ne obazirući se na privremenu prometnu regulaciju i znakove koji ih upozoravaju da se na vrijeme moraju prestrojiti u jedan prometni trak. Radova ima puno, pa vozači zaista moraju obratiti pozornost na znakove i poštovati ograničenja brzine. Treba se, primjerice, prestrojiti na vrijeme, ako se promet sužava na jedan trak, a ne računati ‘ubacit ću se ja već negdje’, jer ako se i u drugom traku nađe netko tvrdoglav ili tko jednostavno ne pazi na nadolazeći promet odostraga, to je već recept za nesreću. I na dionicama autoceste na kojima nema radova uvijek treba paziti na promet ispred i iza sebe, a u zonama radova pogotovo, pri tom posebno pazeći na ograničenja brzine, jer ona nisu tamo postavljena zato što se nekome tako prohtjelo, nego zbog toga da se mogućnost nesreća svede na minimum”, rekao nam je Skeledžić.

POŠTOVANJE SIGURNOSNIH STANDARDA

Na autocesti A1, Zagreb - Split - Dubrovnik, dugoj 480,7 kilometara, radovi se izvode na dionicama ukupne duljine 10,5 kilometara, od kojih se najdulji dio odnosi na sanaciju dionice Babića most, duge 4,7 kilometara. Na A3, Bregana - Lipovac, dugoj 306,4 kilometra, u tijeku su radovi na 19,6 kilometara autoceste - sanacija prijelaznih naprava u čvoru Sveta Nedelja u duljini od 500 metara, sanacija nadvožnjaka Ježevo dugog 300 metara, poboljšanje sustava odvodnje između čvorova Popovača i Kutina, na dionici dugoj 2.7 kilometara, demontaža odbojne ograde, u duljini od 1,3 kilometra u oba smjera te sanacija kolnika u duljini od 13,5 kilometara. Iz HAC-a ističu kako je, slijedom navedenih podataka, najveći dio autocesta u punoj protočnosti, a radovi se izvode uz maksimalno poštovanje sigurnosnih standarda i uz nastojanje da se što manje ometa promet.