Ministarstvo gospodarstva poslalo je u javno savjetovanje prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojima se, uz ostalo, predviđa podizanje vrijednosnih pragova za primjenu zakona, preciznije definiranje koji će se gospodarski subjekti ubuduće morati isključiti iz postupka javne nabave te izmjena definicije "neprihvatljive ponude", a prijedlog će u javnom savjetovanju biti do 15. studenoga.

U obrazloženju se navodi da se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi podižu zbog usklađivanja s inflacijskim kretanjima, te se više neće primjenjivati na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 35.000 eura, odnosno na nabavu radova manju od 90.000 eura. Prema sadašnjem zakonu, pragovi za primjenu kod nabave roba i usluga su 26.540 eura, a za nabavu radova 66.360 eura. Podizanjem pragova, navode u Ministarstvu gospodarstva, olakšava se provedba manjih nabava i smanjuje administrativno opterećenje naručitelja.

S obzirom na to da su u primjeni postojećeg zakona uočene određene nejasnoće u definiciji pojma "neprihvatljiva ponuda", koja je utjecala na primjenu odredbi o odabiru i odbijanju ponuda, izmjenom te definicije preciznije se propisuje da je neprihvatljiva ponuda ona čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana, sredstva naručitelja, kao i ponuda onog ponuditelja za kojeg se tijekom postupka utvrdi postojanje sukoba interesa, čime se omogućuje da naručitelj takvu ponudu obvezno odbije.

Posljedično se briše odredba kojom je naručitelj mogao isključiti gospodarski subjekt ako se sukob interesa ne može otkloniti "manje drastičnim mjerama", jer nova definicija neprihvatljive ponude jasno pokriva takve situacije, objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva.

Prije slanja izmjena Zakona o javnoj nabavi u javno savjetovanje Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je da bi objava svih nabava iznad 15.000 eura značila ozbiljnu štetu za domaće gospodarstvo i veliko administrativno i financijsko opterećenje te da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji. No Ministarstvo gospodarstva demantiralo je HUP i odagnalo takve strahove pojasnivši da se prag od 15.000 eura odnosi isključivo na postupke jednostavne nabave, koji će se ubuduće objavljivati u elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN RH), i nikako ga se ne smije poistovjećivati s europskim pragovima koje propisuje Europska komisija.

“Hrvatska ih je, kao i sve druge države članice, obvezna primjenjivati, te za robu i usluge iznose 221.000 eura, a za radove više od pet milijuna eura. Oni nisu predmet izmjena hrvatskog zakona", naveli su tada iz Ministarstva gospodarstva, iz kojeg su naglasili da se nacionalni pragovi ne snižavaju, nego podižu, za robu i usluge s 26.540 eura na 35.000 eura, a za radove sa 66.360 eura na 90.000 eura. Pritom navode da je, primjerice, u Sloveniji primjena Zakona o javnoj nabavi obvezna od 40.000 eura za robu i usluge i od 80.000 eura za radove, pa bi hrvatski prag bio niži za robu i usluge, a za radove bi bio nešto viši.