Umjetna inteligencija sve češće upravlja radnicima, sindikati uzvraćaju priručnikom za zaštitu prava
UI se sve više koristi za određivanje plaća, procjenu učinka i odlučivanje o zapošljavanju
Europska konfederacija sindikata (ETUC) objavila je vodič koji će pomoći radnicima da spriječe zlouporabu algoritamskog upravljanja radnih mjesta od strane umjetne inteligencije i "vrate kontrolu nad svojim radnim mjestima".
Sindikati, naime, upozoravaju da je algoritamsko upravljanje, odnosno korištenje računalno programiranih postupaka za upravljanje radnicima, sve prisutnije u europskom gospodarstvu, a istraživanje OECD-a objavljeno ranije ove godine pokazalo je da je 79 posto radnih mjesta usvojilo bar jedan alat za algoritamsko upravljanje. Ta tehnologija se sve više koristi za određivanje plaća, procjenu učinka i donošenje odluka o zapošljavanju i otpuštanju, a također nadzire i emocije zaposlenika i njihovo ponašanje na radnom mjestu.
Sveobuhvatan vodič
Primjerice, radnici u Amazonovim distribucijskim skladištima podvrgnuti su intenzivnom nadzoru i širokom sustavu algoritamskih metrika učinka i evaluacije, što učinkovito dovodi radnike u međusobnu konkurenciju, navode u Europskoj konfederaciji sindikata i upozoravaju da previše tvrtki pokušava zadržati algoritme koji stoje iza tih odluka u tajnosti kako bi onemogućile radnike i izbjegle odgovornost.
Vodič pod nazivom "Pregovaranje o logaritmu: Sindikalni priručnik" bit će stoga sveobuhvatan vodič za sindikate o tome kako osigurati zaštitu prava, plaća i uvjeta rada radnika u doba algoritamskog upravljanja, a Savez samostalnih sindikata dobit će prijevod vodiča za potrebe sindikalnih povjerenika u Hrvatskoj, najavljuje izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i razvoj organizacije Dijana Šobota, koja je provela istraživanje o tome koliko se umjetna inteligencija koristi za poboljšanje rada sindikata te u kolikoj mjeri utječe na radnička prava.
- Ti su utjecaji ambivalentni: s jedne strane UI donosi poboljšanja (povećanje učinkovitosti, ubrzanje rada, poboljšanje sigurnosti), ali istovremeno, posebno ako se njime ne upravlja na demokratski način, ta se potencijalna poboljšanja pretvaraju u potkopavanja uvjeta rada i negativne posljedice, npr. fragmentacija radnih mjesta, erozija profesionalizma, gubitak sposobnosti kritičkog razmišljanja… Drugim riječima, UI ih može preokrenuti u suprotnost, gdje učinkovitost postaje preopterećenje, a podrška se pretvara u stalni nadzor i gubitak autonomije, pri čemu radnici riskiraju postati "stroj stroja", svedeni na puke nadglednike UI-ja, a ne kreatore čiji se doprinos, stručnost i iskustvo vrednuju - navodi Šobota i dodaje da je kod radnika prisutan aspekt straha od nadzora koji uključuje dehumanizaciju radnih uvjeta, tj. gubitak ljudskog kontakta.
Osim toga, upozorava Šobota, u odnosu prema svim dosadašnjim tehnologijama nadzora učinkovitosti radnika, umjetna inteligencija ne zahvaća samo tzv. plave ovratnike, odnosno manualni rad, nego sve više ulazi i u sferu kognitivnog rada, odnosno visokokvalificiranih poslova, tzv. bijelih ovratnika, čime tvrtke gube na kreativnosti i stručnom potencijalu jer se pretjerano oslanjaju na umjetnu inteligenciju. Stoga je namjera sindikata da i oni budu za stolom kada menadžment tvrtke bude odlučivao o implementaciji algoritamskog upravljanja radnicima jer se u suprotnom postavlja pitanje - hoće li UI služiti ljudima ili će se dogoditi obrnuto.
Strah i frustracija
- Svi govore o umjetnoj inteligenciji, i akademija, i poslodavci, i političari, a radnike nitko ništa ne pita, a u tome leži najveća opasnost, jer radnici i ne znaju da tvrtka koristi UI i da su mu radnici već podvrgnuti. To je još opasnije jer UI tako utječe na naš rad, a radnik gubi dostojanstvo, što kod njega stvara nesigurnost, strah i frustraciju. U konačnici, radnici gube osjećaj ponosa da mogu pridonijeti tvrtki, a tvrtke gube potencijal svojih radnika - navodi Šobota.
Priručnik "Pregovaranje o algoritmu" ipak dokumentira i rastući broj slučajeva u Europi u kojima radnici uspješno pregovaraju o korištenju algoritamskih sustava upravljanja putem kolektivnih ugovora. Navodi se primjer sporazuma između platforme za dostavu hrane i sindikata u Španjolskoj, koji uključuje pravo radnika na informacije o "parametrima" UI sustava te "Komisije za algoritme" sastavljene od predstavnika sindikata i poslodavaca koja nadgleda provedbu sporazuma. Spominje se i primjer sporazuma između platforme za čišćenje doma i sindikata u Danskoj, koji osigurava da platforma pruža sveobuhvatno objašnjenje za algoritamski određene odluke, a ako se objašnjenje ne može dati, odluka se smatra nevažećom.