Uoči saborske rasprave o prijedlogu rebalansa proračuna za 2025. godinu, oporbeni klubovi zastupnika izrazili su u četvrtak nezadovoljstvo, ukazavši na pad životnog standarda i rast cijena, dok su ga vladajući hvalili i naglasili da im je prioritet upravo poboljšanje životnog standarda.

Sanja Bježančević (Klub SDP-a) smatra da država improvizira, hvali se odgovornim upravljanjem, a zapravo ”krpa rupe koje je sama stvorila”.

Ističe da je inflacija izmakla kontroli, a građani s najnižim primanjima više ne znaju kako spojiti kraj s krajem. "Dok Vlada priča o rastu BDP-a i prikazuje stabilnost koja ne postoji, naši ljudi gledaju u prazne frižidere”, kazala je Bježančević, zatraživši stanku. 

Na rast cijena, posebice hrane, upozorio je i Miro Bulj (Klub Mosta). "Vlada ima odgovornost nečinjenja po pitanju inflacije", poručio je.

Radi se u interesu stranih trgovačkih lanaca i teleoperatera, uništava se domaća proizvodnja i uvozi strana hrana, dodao je Bulj.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) upitala je kako je moguće da BDP godinama kontinuirano raste, a životni standard pada onima koji žive od rada i mirovina. Upozorila je i da su lokalne jedinice, koje su trebale završiti u plusu, završile u minusu.

Benčić: Rebalans ne pokazuje odgovornost, on pokazuje posljedice populizma

Ovaj rebalans ne pokazuje odgovornost, on pokazuje posljedice populizma kojim je Vlada kupovala naklonost birača u godini parlamentarnih i lokalnih izbora, ocijenila je Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a). "Trošilo se bez mjere, dijelilo šakom i kapom, a sada vidimo račun”, ustvrdila je.

Deficit i javni dug rastu, a investicije, pogotovo u zdravstvu, znanosti i energetici, padaju za više od 600 milijuna eura. 2Dakle, više za potrošnju i političke odluke, a manje za razvoj”, zaključila je zastupnica Centra.

Za Anku Mrak Taritaš (Klub Glasa i DOSIP -a) rebalans ne daje odgovor na pitanje "kuda plovi ovaj brod".

Drugačije viđenje rebalansa proračuna imaju vladajući. 

Predrag Štromar (Klub HNS-a i nezavisnih zastupnika) hvali rad Vlade jer pokazuje odgovornost i drži kriterija iz Maastrichta.

Totgergeli: Rebalansom se smanjuje deficit, prioritet Vlade građani

Miro Totgergeli (Klub HDZ-a) istaknuo je da se deficit smanjuje u odnosu na izvorno planirani jer se rebalansom ukupni prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi smanjuju za 223 milijuna eura.

"Prioritet Vlade su građani, radnici, umirovljenici i obitelji. U rebalansu više od milijardu eura usmjerava se u mjere koje izravno poboljšavaju životni standard građana”, naglasio je i naveo daljnje povećanje mirovina, rast plaća u javnim i državnim službama, povećanje rodiljnih i socijalnih naknada, ulaganje u zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge.

Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJE i ISU-PIP-a) stanku je iskoristio kako bi izrazio nezadovoljstvo postupanjem države u slučaju Uljanik Brodogradnje 1856, odnosno predviđenom prodajom i proširenjem djelatnosti na proizvodnju vojnih brodova, naoružanja i vojne opreme. 

Tvrdi da se o tome nije razgovaralo s Gradom Pula niti su upoznati građani. "To je za nas neprihvatljivo”, kazao je Paus i zatražio od Vlade da zaustavi taj proces i pokrene javnu raspravu žele li građani Pule u svome dvorištu tvornicu oružja.

Primorac: Rebalans zbog većih mirovina, plaća, socijalnih davanja, rodiljnih naknada

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji u Hrvatskom saboru brani rebalans proračuna za ovu godinu, izjavio je da se rebalans donosi zbog povećanja mirovina, plaća u javnom i državnom sektoru, većih socijalnih davanja, rodiljnih naknada i 9. paketa Vladinih mjera.

Kako je uvodno pojasnio Primorac rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što Vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak.

„To je nešto za što smo smatrali da imamo ne samo odgovornost, nego i obvezu učiniti u ovim vremenima, pa su rashodi rasli za milijardu eura”, istaknuo je ministar.

Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.

Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.

Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket Vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je, kaže ministar, postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima.

„Kad se sve zbroji i oduzme, ukupni prihodi iznose 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, odnosno deficit na razini državnog proračuna 3,8 odnosno 4 posto BDP-a”, rekao je Primorac.

Posebna priča su jedinice lokalne samouprave. Iako je proračunom prvotno planiran višak od 520 milijuna eura, ovim rebalansom planira se manjak od 333 milijuna eura.

„Ja bih rekao da je, prije svega uslijed narušene fiskalne slike jedinica lokalne samouprave, efekt samo na razini lokalnog sektora iznosi 1 posto BDP-a”, istaknuo je ministar.

Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti i da za to bude financijski sposobna.

Primorac: U proračunu će biti novca za inkluzivne dodatke

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je u četvrtak da će u državnom proračunu biti novca za inkluzivne dodatke te da se želi pomoći svima kojima je pomoć potrebna.

"Osigurat će se novčana sredstva za sve one koji trebaju dobiti taj dodatak"; rekao je Primorac u Hrvatskom saboru tijekom brojnih replika na predloženi rebalans proračuna.

Time je odgovorio SDP-ovoj Sabini Glasovac koja je upozorila da postoji 105.000 neriješenih zahtjeva za inkluzivnim dodatkom te je u međuvremenu umrlo 15.000 ljudi koji nisu dobili nikakav odgovor čekajući svoje zakonsko pravo.

"Usporavanje i zastoji u procesu i sve ove tužne sudbine koje spominjete su nešto što nas ne veseli", poručio je te naglasio da ograničenja u smislu financijskih sredstava nisu realno opravdanje i da su se trudili da sve bude što učinkovitije i bolje.

Primorac se složio i s Ankom Mrak Taritaš (Glas) da bi se iz Zakona o dohotku maknule mirovine. "To sam na jednoj od press-konferencija dao i naslutiti", rekao je Primorac te najavio da će izmjene Zakona o dohotku ići u idućoj godini kako bi primjena počela 2027.   

Boška Ban (SDP) upozorila je na probleme dugova u zdravstvu, a ministar financija rekao je da je taj sustav kontinuirano suočen sa poteškoćama u financiranju pri čemu se, kazao je, s tim problemom suočavaju i druge države. Istaknuo je da se tu, prije svega, radi o troškovima vezanim uz povećanje standarda zdravstvenih usluga, ali i o demografskom starenju zbog čega treba povećano ulagati u taj sustav.

Primorac je, vezano uz lijekove i dugove prema veledrogerijama, ocijenio da je takva situacija nepotrebna, da je treba rješavati te da je, po tom pitanju, u razgovorima s ministricom zdravstva. 

Na upozorenje Marina Živkovića (Možemo!) da se 50 posto nekretnina kupuje gotovinom, a dobit od njih - ako se kupuju u špekulantske svrhe - se ne oporezuje, Primorac je odgovorio da takav porez za sada ne planiraju. "Planirali smo drugim mjerama činiti stanovanje naših građana priuštivijim, pokušati utjecati kroz uvođenje poreza na nekretnine na lokalnoj razini na cijene nekretnina. Možemo o tome razmišljati", rekao je.  

Anju Šimpragu (SDSS) zanimalo je jesu li u rebalansu proračuna planirana novčana sredstva za pomoćnike u nastavi, a Primorac je rekao da se i dalje planiraju sredstva za osobne asistente. Pri tome je oko 40 milijuna eura prebačeno iz državnog proračuna na EU financiranje te će i dalje sredstva biti osigurana za to.

Ministar financija je, na upit nezavisne Marijane Petir, rekao da su u poljoprivredi povećana novčana sredstva za saniranje posljedica afričke svinjske kuge. Stoga su, dodao je, sredstva u iznosu od 48,6 milijuna eura osigurana za to u ovoj i idućoj godini.   

Tijekom replika vladajući su hvalili predloženi rebalans proračuna, a HDZ-ovog Josipa Borića zanimalo je hoće li krajem godine moći reći da su ostvarili proračun te da je "stvarna" milijarda eura koja je namijenjena najslabijim skupinama.

Primorac je odgovorio da su zadovoljni strukturom proračuna u kojem se našlo mjesta za investicijske projekte koji su na rekordnim razinama, za povećanje produktivnosti i infrastrukture, ali i za povećanje mirovina, povećanje plaća i socijalnih naknada.

Upitan koristi li Hrvatska uspješno europska sredstva te hoće li tog novca biti u budućnosti, ministar financija je HDZ-ovom Marku Paviću odgovorio da smo jedna od država sa najbržom apsorpcijom tih fondova te istaknuo kako nema razloga za strah da će ta sredstva nestati.

Hrstić: Rebalansom će se osigurati 150 milijuna eura za dug veledrogerijama

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je u četvrtak da će Vlada, kroz rebalans državnog proračuna, osigurati 150 milijuna eura za podmirenje dijela dospjelog duga prema veledrogerijama, uz dodatnih 80 milijuna eura koji su već ranije isplaćeni.

"Govorimo o dospjelom dugu od 500 milijuna eura, koji se nije promijenio u odnosu na jučerašnje podatke. Ovim rebalansom ćemo, kao i dosad kroz 'džentlmenski' dogovor s veledrogerijama iz 2021. godine, sanirati dio duga, a moj je cilj u što kraćem roku riješiti i ukupni dospjeli dug, ne samo onaj stariji od 180 dana", izjavila je Hrstić nakon sjednice Vlade.

Pojasnila je da će nakon planiranih uplata ostati oko 300 milijuna eura obveza te da očekuje da će "u partnerskom dijalogu" s veledrogerijama pronaći rješenje koje će dugoročno stabilizirati sustav.

"Od veledrogerija sam dobila pozitivne reakcije. Svjesni su da se problem star 30 godina ne može riješiti preko noći, ali očekuju kontinuitet i odgovornost kako se situacija više ne bi ponavljala", kazala je. Dodala je također da suradnja mora biti profesionalna i usmjerena prema održivom sustavu

Hrstić se osvrnula i na pitanje zašto u rebalansu nije osigurano više sredstava, pojasnivši da se dodatne uplate zasad ne planiraju jer u zdravstvenom sustavu trenutačno postoje veće zalihe lijekova i potrošnog medicinskog materijala nego što je prihvatljivo te da je potrebno najprije provesti analizu i smanjenje zaliha prije novih isplata.

"Nema smisla odmah platiti cjelokupni dug dok postoje prevelike zalihe. Najprije treba analizirati stvarne potrebe, potrošiti postojeće zalihe i paralelno smanjivati dug. Samo tako možemo izbjeći stvaranje novog duga", rekla je Hrstić.

Dodala je da je njezina dužnost osigurati stabilnost sustava i dugoročno rješenje problema koji "zdravstvo opterećuje desetljećima".

"Ovaj način funkcioniranja, gdje se financijska nestabilnost rješava kroz redovite sanacije, bilo jednom, dvaput ili triput godišnje, meni osobno nije prihvatljiv. Kao ministrica zdravstva osjećam obvezu da to promijenimo i uspostavimo održiv model financiranja", poručila je Hrstić.

Primorac: Kada je riječ o inflaciji, Vlada ima ograničene instrumente

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac istaknuo je u četvrtak, odgovarajući na kritike saborske oporbe da nije učinjeno dovoljno u borbi protiv inflacije, da Vlada tu ima ograničene instrumente.

„Kada je riječ o inflaciji, Vlada ima ograničene instrumente”, kazao je Primorac odgovarajući na replike zastupnika.

Kako je pojasnio, inflacija u Hrvatskoj je povećana u odnosu na druge članice EU-a zbog snažnijeg gospodarskog rasta, snažniji gospodarski rast stvara određenu potražnju, a potražnja generira povećanje cijena i njihovo zadržavanje na povišenim razinama.

„Vlada ima ograničene instrumente ograničavanja potražnje, mogla bi to činiti tako da smanjuje plaće, mirovine, da povećava porez na dohodak, da čini sve kako bi građanima ostalo manje novaca za potrošnju, no ova Vlada to činiti neće, a ostalih instrumenata nema”, odgovorio je Primorac na upit Marijane Puljak (Centar).

Dok su HDZ-ovi zastupnici hvalili odgovorno vođenje financija i iskorištavanje sredstava EU fondova, oporbu je zanimalo mogu li građani u idućoj godini očekivati rast dječjeg doplatka, rast minimalne plaće, rast godišnjeg dodatka na mirovinu, te može li pronaći dodatan novac za pomoćnike u nastavi.

Dječji doplatak treba jačati i povećavati, a o minimalnoj plaći svake godine se raspravlja i vjerujem da će rasti, a u kojem iznosu ne znam, odgovarao je Primorac.

Kada je riječ o godišnjem dodatku na mirovinu od 6 eura po godini staža, rekao je da se s tim iznosom u ovom trenutku može zatvoriti godina, a da deficit ne pređe 3 posto BDP-a. ”Radit ćemo na tome da se postupno povećava”, odgovorio je na upit Predraga Mišića (NZ).

Također se složio s Marinom Miletićem (Most) da je potrebno povećati naknade za pomoćnike u nastavi.

Dario Pušić (HDZ) pitao je hoće li se nastaviti pozitivan trend ulaganja u projekte u Bosni i Hercegovini. „Jamčim da će se taj trend nastaviti”, kazao je ministar.

Govoreći o manjku u jednicama lokalne samouprave, Primorac je naveo da su značajan dio sredstava koristile za investicije, što je dobro i pozitivno. „Isto tako su rasle plaće, određene materijalne naknade, subvencije građanima, i tu treba biti malo oprezniji”, upozorio je, naglasivši da proračune treba oprezno i dugoročno planirati.