Hrvatska stagnira na ljestvici globalnih inovacija, upozorava Akademski sindikat, koji već godinama ističe kako zemlja zaostaje zbog nedostatka jasne inovacijske politike i gotovo nepostojeće suradnje između sveučilišta i industrije.

Prema najnovijem Globalnom inovacijskom indeksu (GII) za 2025. godinu, Hrvatska se nalazi tek na 40. mjestu od 139 zemalja, dok po znanstvenoj suradnji s gospodarstvom zauzima zabrinjavajuće 101. mjesto. Akademski sindikat podsjeća da je na taj problem upozorio još prije dvije godine, no stanje se, kažu, nije bitno promijenilo.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo, koji ima najbolji uvid u domaći inovacijski potencijal, i ove je godine analizirao podatke GII-a koji se odnose na Hrvatsku. Globalni inovacijski indeks objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) i smatra se vodećom svjetskom referencom za mjerenje inovacijskog učinka nacionalnih gospodarstava.

Indeks se temelji na nizu kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, tržišnu i poslovnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate. Ovogodišnje, 18. izdanje GII-a predstavljeno je 16. rujna 2025. u Ženevi, a obuhvatilo je 139 zemalja i 100 vodećih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.

Rezultati pokazuju da najbrže napreduju ona gospodarstva koja inovacije prepoznaju kao temelj otpornosti, rasta i konkurentnosti. No, GII 2025. upozorava i da sporiji rast ulaganja u istraživanje i razvoj te pad aktivnosti rizičnog kapitala ukazuju na potrebu za trajnom financijskom potporom i jasnim strateškim usmjerenjem.

Na vrhu ljestvice već petnaestu godinu zaredom nalazi se Švicarska, ispred Švedske i Sjedinjenih Američkih Država. Slijede Republika Koreja, koja je u samo dvije godine skočila s desetog na četvrto mjesto, Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Nizozemska, Danska i Kina, koja se po prvi put probila među deset najboljih. Kina je ujedno jedino gospodarstvo srednjeg dohotka u toj skupini. Uz nju, među najbrže rastućim inovacijskim gospodarstvima posljednjeg desetljeća nalaze se Indija, Turska, Vijetnam, Filipini, Indonezija, Maroko, Albanija i Iran, koji su svi među 70 vodećih ekonomija svijeta.

Hrvatska se, unatoč određenim pozitivnim pokazateljima, ne uspijeva probiti više. Najbolje rezultate postiže u omjeru učenika i nastavnika u srednjim školama (1. mjesto), sustavu upravljanja okolišem (6. mjesto) te diverzifikaciji domaće industrije (8. mjesto). Dobro je rangirana i po vrijednosti poduzeća “jednoroga” u odnosu na BDP (14. mjesto), izvozu kulturnih i kreativnih usluga (16. mjesto) te korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (18. mjesto).

No, ključni problem, prema Akademskom sindikatu, ostaje iznimno niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije. „Hrvatski političari moraju napokon shvatiti da nema razvoja gospodarstva bez potpore najkreativnijem i najinovativnijem dijelu društva, koji se danas nalazi na sveučilištima“, poručuju iz sindikata.

Hrvatsko gospodarstvo, dodaju, ima premalo velikih tvrtki koje mogu samostalno razvijati nove proizvode i tehnologije. Sveučilišta su stoga postala najveća inovacijska središta, no bez sustavne podrške i povezivanja s gospodarstvom njihov potencijal ostaje neiskorišten. Posebno zabrinjava činjenica da Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV), tijelo koje bi trebalo voditi inovacijsku politiku države, ne funkcionira već gotovo pet godina.

Zbog toga Akademski sindikat predlaže osnivanje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i inovacija, koje bi koordiniralo rad Nacionalnog inovacijskog vijeća, poticalo suradnju akademske zajednice i gospodarskih subjekata te olakšavalo međuresornu koordinaciju u području inovacija i transfera tehnologije. Novo ministarstvo trebalo bi, smatraju, udvostručiti zaposlenost istraživača u gospodarstvu, posebice doktora znanosti, kako bi se Hrvatska približila barem polovici europskog prosjeka.

Sindikat se zalaže i za donošenje Zakona o inovacijama, kojim bi se uredilo financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava, ubrzao razvoj industrije i povećao njezin doprinos rastu BDP-a. Takav zakon, navode, razvio bi inovacijski sustav kao temelj hrvatskog gospodarstva i dao novi impuls industrijskom rastu.

„Vlada Republike Hrvatske ovim bi koracima mogla omogućiti stvarni razvoj gospodarstva i društva u cjelini te time podići standard građana. Hrvatska mora prestati improvizirati s inovacijama i konačno prepoznati da su znanje, istraživanje i tehnologija jedini put prema održivom razvoju“, poručuju iz Akademskog sindikata.