Tema priziva savjesti pojavila se u raspravi o obveznom vojnom roku kao jedna od ključnih tema, s obzirom na to da se realno može očekivati kako će se velik dio mladih pozivati na vjerske, moralne ili druge razloge da, umjesto da u ruke uzme pušku, vojnu obvezu odrade preko civilnog služenja. I na saborskom Odboru za obranu to je bila jedna od ključnih točaka rasprave, a pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra kako u zakonu treba preciznije navesti razloge koji će se priznavati pred komisijama za priziv savjesti.

Ironiziranje

Međutim, HDZ-ove veteran Josip Đakić napao ju je verbalno: “Argumenti su joj slični onima koje iznosi 15 udruga koje čine dužnosnici vlasti u Zagrebu. Dobro da još niste rekli da u vojarnama treba izvjesiti i šarene zastave za ročnike koji ne vole hrvatsku zastavu”, ustvrdio je HDZ-ov zastupnik. Jasna je bila aluzija na LGBT zastave, ali postavlja se pitanje - što ako pred komisijom za regrutaciju, bez obzira na razloge, netko od potencijalnih ročnika kaže da ne voli hrvatsku zastavu, i da se pod njom ne želi latiti oružja. Doista, i to može biti legitiman razlog, jer možemo zamisliti kako bi to izgledalo da neka vojna jedinica bude sastavljena pretežito od prisilno mobiliziranih osoba, kojima je odbijen priziv savjesti, a ne vole Hrvatsku ni njenu zastavu.

Stoga smo zastupnike pitali treba li to biti legitiman razlog za civilno služenje, a Josip Đakić sada priznaje da je tu temu - ironizirao.

- Pa svima je jasno što je poanta - postoji Zakon o zastavi, grbu i himni, i njega se svi trebaju pridržavati, zato takva lažna isprika o “nevoljenju” hrvatske zastave ne treba i ne smije proći kod povjerenstava koja će odlučivati. Svatko u Hrvatskoj treba poštovati državna obilježja, i to ne može biti argument. Ja sam se samo osvrtao na nepotrebna lamentiranja pučke pravobraniteljice, priznaje nam Đakić.

DP-ov zastupnik Stipe Mlinarić Ćipe nije za to da se priziv savjesti rasteže na nebulozne isprike.

- Ne mogu vjerovati da bi netko živio u bilo kojoj državi, a da ne poštuje njenu zastavu, grb i himnu. Nisam pravnik, ali to ne može biti izgovor. Dapače, treba vidjeti postoje li sankcije za nepoštovanje zastave ili nepoštovanje ustavnog poretka, ako bi se netko na to pozvao. I Hrvati u Australiji moraju poštovati australsku zastavu, pa tako i svatko u Hrvatskoj mora poštovati našu zastavu, ne može to biti izgovor ni za što - kaže Ćipe. To ga podsjeća na ovogodišnje zapažanje na Dan domovinske zahvalnosti i proslavu Oluje kad je obišao nekoliko mjesta pokraj Vukovara (nije išao u Knin ove godine), dakle Negoslavce, Borovo, Trpinju i druge kroz koje se provozao autom i vidio da na kućama nigdje nema hrvatske zastave, iako je bio državni praznik.

Relativiziranje

- Na općinskoj zgradi bile su dvije zastave, hrvatska i pripadnika manjine, to je u redu. Ali ni na jednoj kući nije bilo državne zastave na državni praznik! To sam ja sto posto svojim očima vidio! To zahtijeva kažnjavanje, ako se ne varam, po zakonu o komunalnom redu - kaže Mlinarić Ćipe, uvjeren kako komisije ne bi trebale priznavati čudne izgovore mladih koji ne žele služiti vojni rok.

- Ionako bi im to sve palo u vodu da dođe, nedajbože, do rata i opće mobilizacije. Kad treba spašavati glavu, nitko ih ne bi pitao za priziv, u najmanju ruku dobili bi lopatu, pa kopaj rov ako nećeš oružje - kaže Stipe Mlinarić Ćipe.

Predsjednik Odbora za obranu, SDP-ov Arsen Bauk, čija stranka podržava zakon o povratku obvezne vojne obuke zajedno s HDZ-om, kaže da je “kolega Đakić bio lepršav u toj raspravi”, pa je ispalo da još i navija za to da bude više priziva savjesti, samo kako ne bi u nekoj jedinici svi na kraju okrenuli oružje protiv svojih zapovjednika.

- Naravno da je to relativiziranje, ne mislim da je to realno i moguće. Problem je što je kolega u raspravi omalovažavao i podcjenjivao one koji bi zatražili priziv savjesti. To je zakonsko pravo, pa ako mogu neki naši ugledni pravnici koji imaju loš vid ili pak anemiju, onda može i svaki drugi građanin RH - kaže Bauk.