I proces izbora parnog broja ustavnih sudaca znao se ponekad oduljiti. Ali konačan dogovor HDZ-a i SDP-a uvijek je bio izvjestan jer svakoj stranci pripadne kvota od polovine sudaca koji se biraju. Tako je prošle godine čak probijen rok, ali dvije stranke su se usuglasile da će od deset predložiti po pet ustavnih sudaca. Stvarne probleme izaziva situacija kada je na raspolaganju neparan broj sudaca, kao što je to i sada slučaj.

Prije osam godina također se moralo izabrati tri suca Ustavnog suda, a naposljetku su HDZ i SDP pronašli formulu "1+1+1". HDZ je predložio Miroslava Šeparovića, SDP Gorana Selaneca, a Mato Arlović bio je konsenzualni kandidat. Budući da se za SDP ovo nije pokazalo kao dobro rješenje, jer se njegov dugogodišnji dužnosnik Arlović potpuno uklopio u HDZ-ovu većinu u Ustavnom sudu, sada ta stranka nudi HDZ-u drukčiji model biranja tri ustavna suca. On je na sastanku u utorak dobio i podršku ostalih stranaka lijevo-liberalne opozicije i postao njihova zajednička ideja. Prema njoj ni HDZ-ova koalicija ni SDP s partnerima ne bi imali svog kandidata, nego bi se suce izabralo u paketu, oba bi se bloka trebala složiti da se sva tri "zalažu za zaštitu ustavnih vrijednosti". Dakle, od 14 pravnika koji sudjeluju u javnom pozivu, o njih tri bi se HDZ i SDP morali složiti. Kandidati su Senad Bajramović, Marko Bonifačić, Neven Cirkveni, Željko Matijašec, Oliver Mittermayer, Željko Pajalić, Mate Tomislav Peroš, Goran Selanec, Domagoj Sivrić, Štefica Stažnik, Ljiljana Stipišić, Lidija Vidjak, Mladen Sučević i Vladimir Šplajt. HDZ i dalje inzistira na pravu da predloži bar dva ustavna suca.
“Sjajan je njihov pristup”, odgovorio je premijer Andrej Plenković na konstataciju novinara da oporba ne pristaje da HDZ-u pripadne većina od tri kandidata za Ustavni sud. Ali, nije Plenković pravio nekakvu političku dramu od ove teme. “Sve ovisi kako će se oporba ponašati. Izabrat će se oni suci koji dobiju 101 glas, ako nema 101 glasa, onda ništa”, rekao je.