Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u utorak kako se liječničke vještine i znanje ne zaboravljaju kao ni vožnja bicikla ili automobila, referirajući se na jučerašnju izjavu premijera Andreja Plenkovića o zapošljavanju bivšeg ministra Vilija Beroša u KBC-u Sestre milosrdnice.

"Kada nešto radite s voljom i znanjem, to ostaje. Medicina se vrlo rijetko zaboravlja, kao i vožnja automobila ili bicikla", rekla je Hrstić nakon obilaska gradilišta obnove Klinike za plućne bolesti Jordanovac i glavne zgrade KBC-a Zagreb, s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem.

Dodala je kako svaki zahvat ima svoj stupanj složenosti, ali da se temeljne kirurške vještine ne gube. "U medicini postoji takozvana krivulja učenja. Ako je liječnik dovoljno radio određene postupke, ne bi trebao imati problema ni nakon dulje pauze", kazala je ministrica.

Izjava ministrice uslijedila je dan nakon što je premijer Andrej Plenković komentirao zapošljavanje u KBC-u Sestre milosrdnice bivšeg ministra i optuženika u aferi "Mikroskop" Beroša protiv kojeg je podignuta optužnica zbog sumnje da je, kao ministar primio 75.000 eura mita u nabavi medicinske opreme, čime je državni proračun navodno oštećen za 740.000 eura. 

Premijer je rekao da je Beroš ispunio zakonske kriterije i, na pitanje o njegovoj stručnosti, odgovorio protupitanjem: "Mislite da je zaboravio? Pa jeste li vi zaboravili voziti auto?"

HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Hrstić je istaknula da se s tom usporedbom slaže te da kao liječnica razumije poantu. 

Osvrnula se i na primjedbe dijela građana da nisu osjetili najavljeno povećanje naknade za dugotrajno bolovanje. Pojasnila je da se metodologija izračuna nije mijenjala, ali da su povećani minimalni i maksimalni iznosi naknada.

"Naknade su povećane u postocima koje smo i najavili, no dio građana to nije osjetio jer su im plaće porasle prije otvaranja bolovanja", rekla je Hrstić. Objasnila je da se iznos naknade određuje prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja, zbog čega oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos.

"Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već uvećane, imaju višu naknadu", istaknula je

Povećanje naknade, naglašava posebno je važno za one s nižim primanjima, budući da je povećan i minimalni iznos naknade, čime se osiguravaju pravedniji sustav i bolja financijska zaštita za radnike na dugotrajnom bolovanju.

Možemo!: Naknade za dugotrajno bolovanje usklađivati s rastom plaće

Klub zastupnika Možemo! uputio je u utorak u saborsku proceduru izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim bi se naknade osobama na dugotrajnom bolovanju redovito usklađivale s porastom prosječne plaće u RH, uz dodatno povećanje od 5 postotnih poena svakih 12 mjeseci.

Nakon što osobe na dugotrajnom bolovanju u rujnu nisu dobile obećano povećanje naknade, a iz Ministarstva zdravstva, istaknuli su, ne stiže nikakvo objašnjenje zašto se tako veliki broj ljudi ispustio iz obećanog obračuna, predstavnici Kluba zastupnika Možemo! na konferenciji za novinare u Saboru izvijestili su da su u saborsku proceduru uputili Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 

“Budući da je prosječna plaća u Hrvatskoj u posljednjih deset godina rasla gotovo 80 posto, a troškovi života još i više, izostanak usklađivanja osnovice za naknadu plaće osobama koje su privremeno nesposobne za rad ostavlja najteže bolesne građane, koji radi bolesti ne mogu raditi, s primanjima s kojima je nemoguće zadovoljiti osnovne životne, a kamoli radi bolesti često povećane potrebe teških bolesnika”, poručio je Damir Bakić. Zato, kaže, zakon nužno mora propisati uvjete za povećanje kako bi se povećanje naknade moglo ostvariti.

Promjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju koje su na snagu stupile u kolovozu, naveo je, gornja granica uvećana je za 76 posto pa se stvara dojam kao da se svima povećava naknada. Međutim, onima koji primaju naknade između 353 i 656 eura nije se dogodila nikakva promjena. To je nepravda prema postojećim korisnicima, ali vodi i u nepravde prema novim korisnicima, poručio je.

HINA/Tomislav Pavlek/

“Naknade je potrebno redovito usklađivati s porastom prosječne plaće u Republici Hrvatskoj i to na način da se sve naknade plaće čija isplata teče dulje od šest mjeseci usklađuju od 1. siječnja svake kalendarske godine po stopi promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi”, pojasnio je prijedlog svoje stranke.

Usto, predviđa se dodatno povećanje naknade za osiguranike koji su dulje vrijeme kontinuirano privremeno nesposobni za rad – u iznosu od 5 postotnih poena za svakih 12 mjeseci trajanja naknade, do propisanog gornjeg limita. Time se, napomenuo je, uz sustavno usklađivanje, uvodi i korektivni mehanizam kojim se priznaje specifičan položaj dugotrajno bolesnih građana.

Kekin: Ministrica tjednima ne želi javnosti reći što se dogodilo

Ivana Kekin ustvrdila je da je i dalje nejasno zašto osobe na dugotrajnom bolovanju, poput onkoloških bolesnika, s naknadama između 353 i 565 eura nisu dobile nikakvo povećanje, iako je ministrica svim obećala 76-postotno povećanje. Ministrica već tjednima ne želi javnosti reći što se dogodilo, je li došlo do greške ili ova Vlada smatra da se ljudima koji žive s 400 eura naknada i ne treba dizati. Kao predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, to sam pitanje već četvrti put uputila ministrici Hrstić, kao i HZZO-u, no, od konca rujna do danas ne dobivam nikakve odgovore, kazala je.

“Pozivam ministricu još jednom da stane pred javnost i objasni što se dogodilo, pozivam je da poštuje Sabor i javnost i odgovori na pitanja od javnog interesa, da poštuje i štiti dugotrajne bolesnike - koji nisu zaslužili ovakvo ruganje u lice. Pozivam je i da ispravi nepravdu, a može je ispraviti i tako da prihvati naš prijedlog izmjena Zakona”, poručila je Kekin.