Mirta Matić postat će predsjednica Vrhovnog suda, što dosad u Hrvatskoj nije bila ni jedna žena, ili će Državno sudbeno vijeće raspisati i četvrti javni poziv.

Lako je to zaključiti iz činjenice da je DSV jučer dostavio Uredu predsjednika tri zaprimljene pravovaljane kandidature za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, koja je nepopunjena još od 8. ožujka, kada je umro Radovan Dobronić. Naime, na treći javni poziv su se osim sutkinje Visokog trgovačkog suda Mirte Matić prijavili i odvjetnik Šime Savić te profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Aleksandra Maganić, a predsjednik Zoran Milanović sigurno neće predložiti Hrvatskom saboru nikoga od njih dvoje. Savić bez uspjeha sudjeluje u gotovo svim javnim pozivima za predsjednika Vrhovnog suda i ustavnog suca, a Maganić predsjednik nije htio prije mjesec dana, pa su i njezine šanse ravne nuli.

Ostaje, dakle, Mirta Matić kao mogući Milanovićev prijedlog, ali ako se i odluči za nju, konačnu bi riječ imala HDZ-ova koalicija, koja je odbila i prvu predsjednikovu kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt.

Ako je Milanoviću Mirta Matić prihvatljiva (ili se čak prijavila na njegov nagovor), poslat će dokumentaciju svih kandidata na očitovanje Općoj sjednici Vrhovnog suda i Odboru za pravosuđe, koji bi u tom slučaju i saslušao sva tri kandidata. Tu bi onda moglo biti zanimljivih stvari. Na osnovi negativnih reakcija HDZ-a i Hrvatske udruge sudaca na Milanovićevu odluku da se u vezi s Aleksandrom Maganić ne obrati spomenutim tijelima, stekao se dojam kako su joj ona bila spremna dati pozitivno mišljenje. I premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković u više su navrata ocijenili da je Milanović svojim potezom prekršio Zakon o sudovima. No za sada su poznata jedino imena i životopisi prijavljenih, kao i program rada što su ga Matić, Maganić i Savić morali napisati za javni poziv. Zato je i premijer još suzdržan.

- Razmotrit ćemo kandidature ako dođu, ne želim ništa prejudicirati - izjavio je u petak Plenković.