Hrvatski učitelji i nastavnici među najobrazovanijima su u 53 zemlje sudionice istraživanja TALIS 2024: čak 94 posto učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi te 87 posto nastavnika u srednjim školama u Hrvatskoj ima završen četverogodišnji ili petogodišnji studij, što je dvostruko više od međunarodnog prosjeka te više od prosjeka EU-a, koji iznosi 75 posto. Prosječno imaju 16-17 godina radnog iskustva u školi, a u nastavi rade od 40 do 43,5 sati tjedno, što je od tri do pet sati više od prosjeka koji za EU iznosi 39 sati, a OECD 41 sat.

Nasuprot tvrdnjama o tome kako zbog manje upisane djece imaju sve manje posla, radno opterećenje osnovnoškolskih učitelja u Hrvatskoj poraslo je prosječno za 2,1 sat tjedno u posljednjih 11 godina, a sve su više pod stresom. Koliko je njihovo (ne)zadovoljstvo profesijom, govori podatak da svaki četvrti učitelj i nastavnik u Hrvatskoj namjerava napustiti profesiju u sljedećih pet godina. Udio učitelja mlađih od 30 godina koji namjeravaju napustiti profesiju u posljednjih je šest godina porastao za 13 posto. Razlozi odlaska koje navode odnose se na vlastitu odgovornost za uspjeh učenika, rješavanje zabrinutosti roditelja, prilagodbu promjenjivim zahtjevima vlasti i držanje koraka s izmjenama kurikula.

Rezultati su to Međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024 koje se ciklički provodi u 53 zemlje sudionice, od toga 29 članica OECD-a. Rad u nastavi u Hrvatskoj je, pokazalo se, prilično sigurno zanimanje jer je više od 90 posto učitelja i nastavnika stalno zaposleno. S oko 80 posto učitelja i 69 posto nastavnika ženskog spola, Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom žena u prosvjeti. Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka, što je šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama, pa tako svaka četvrta osnovna škola i svaka treća srednja škola ima više od deset posto takve djece te bar jedan posto učenika koji su izbjeglice.

Iako su zadovoljni formalnim obrazovanjem, učitelji i nastavnici ne osjećaju se tako dobro pripremljenima u pedagoškim aspektima svojega posla, a najmanje pripremljenima osjećaju se za uporabu digitalnih alata u nastavi, za pružanje podrške socioemocionalnomu razvoju učenika ili za poučavanje u višejezičnom okruženju. Poslom je zadovoljno 84 posto učitelja i 89 posto nastavnika. Hrvatska je, međutim, u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, tek svaki četvrti, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja. Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najnižim postotkom učitelja koji smatraju da se učiteljsko zanimanje cijeni u društvu.

U Hrvatskoj 13,7 posto učitelja i 9,3 posto nastavnika doživljava stres na poslu, mahom zbog odgovornosti za uspjeh učenika te previše administrativnih poslova, ali i održavanja razredne discipline. Srećom, Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s relativno niskom učestalosti nasilnih incidenata. Primjerice, u Finskoj, Malti, Norveškoj i Švedskoj više od 40 posto učitelja radi u školama u kojima ravnatelji izvještavaju da je nasilje ili verbalno zlostavljanje među učenicima na području škole značajan problem. U Hrvatskoj u takvim školama radi oko četiri posto učitelja.