Zavada među susjedima: Vlasnicima stanova prijeti se daju li suglasnost za kratkoročni najam
Hrvatski građani, vlasnici stanova koji su krenuli u zakonski obvezno prikupljanje suglasnosti suvlasnika u stambenim zgradama za kratkoročni najam stanova nailaze na velike poteškoće. Moraju prikupiti suglasnosti najmanje 67 posto suvlasnika. Dio suvlasnika odbija im potpisati suglasnosti, a neki od onih koji su im spremni potpisati dobivaju anonimne prijetnje, pa odustaju od davanja suglasnosti, navode u udruzi Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi).
Strah od budućnosti
- Danas sam se baš uzrujala, već sam trebala dati na potpis suvlasnicima dokument da se slažu da imamo apartman, dobili smo popis od upravitelja zgrade s postotkom udjela, ima oko 75 suvlasnika stanova i 30-ak garaža. Zgrada ima i energetsku obnovu. Danas mi starija suvlasnica, osoba od 80-ak godina, kaže kako je dobila anonimno u kaslić pismo da nam ne potpiše. Prijete joj, bacila je taj papir, pa kaže kako mi ne može potpisati jer se boji! Takvih starijih ima puno - stoji to u dopisu iznajmljivačice iz Zagreba toj udruzi, koja pita kakva je njihova budućnost jer suvlasnici u zgradama nisu skloni potpisivati i, kako kaže, "dosta su zli".
U udruzi SMOi dobili su već mnogo pritužbi kolega iznajmljivača kojima se događaju različite situacije, kaže dopredsjednica udruge Hana Matić. Dodaje kako tim ljudima drugi suvlasnici u zgradama otvoreno kažu da im neće potpisati, a oni su presudni za prikupljanje 67 posto suglasnosti suvlasnika, iako pri dosadašnjem iznajmljivanju tih apartmana nije bilo nikakvih nereda.
- Procjenjujemo kako je među vlasnicima stanova koji su nam se dosad javili polovina onih koji se tek žele početi baviti iznajmljivanjem i treba im suglasnost suvlasnika, a druga polovina su oni koji se već bave iznajmljivanjem, tako da suglasnost trebaju prikupiti u roku od pet godina. Njih pak upućujemo na strpljenje i da smo predali Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti zakone kojima su uvedene ove odredbe. No ti su ljudi "ziheraši", žele biti sigurni kako će se moći time baviti, a ako vide da to neće moći, onda će ići u prodaju te nekretnine - ocjenjuje Matić, koja nam je prenijela neke problematične situacije na koje su im se požalili.
Državne nekretnine
- Jedan gospodin iz Osijeka javio se s problemom prikupljanja suglasnosti u stambenoj zgradi u kojoj je dio površina u državnom vlasništvu, pa njima upravlja tvrtka Državne nekretnine (DN). U toj tvrtki imaju praksu da se po svim pitanjima slažu s većinom suvlasnika, njihovi predstavnici uopće ne dolaze na bilo kakav sastanak suvlasnika u zgradama. No u slučaju kratkoročnog najma oni apriori ne daju suglasnost za kratkoročan najam. Ovaj Osječanin prikupio je suglasnosti suvlasnika za 63 posto prostora, no za dva prostora u prizemlju zgrade, koji su u derutnom stanju i u vlasništvu su države, DN mu ne da potpis, odnosno suglasnost. Poseban je apsurd da se ovdje ne daje suglasnost za stan u Osijeku u kojem ima toliko malo kratkoročnog najma da ni na jedan način ne ugrožava tržište najma. I to pokazuje koliko je mjera koja se odnosi na cijelu državu besmislena, ugrožavajuća za brojne ljude koji se bave kratkoročnim najmom - napominje dopredsjednica udruge koja se obratila Državnim nekretninama u vezi s ovim osječkim slučajem.
U pismenom odgovoru Zvonimir Markulić, voditelj u Sektoru za upravljanje nekretninama Državnih nekretnina, naveo je kako iznimno njihovo trgovačko društvo ne izdaje suglasnosti na odluke suvlasnika o kratkoročnom najmu.
- Kao trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje upravlja nekretninama u vlasništvu RH zauzimamo stav koji je u skladu s politikom priuštivog stanovanja te do daljnjeg ne podržavamo kratkoročan najam. Naša tvrtka po ostalim pitanjima glede održavanja i upravljanja zgradama daje suglasnosti na odluke suvlasnika pojedinačno za svaki slučaj, dakako uz uvažavanje mišljenja ostalih suvlasnika - navode u Državnim nekretninama.
Matić misli kako se ponašanje pojedinih suvlasnika u stambenim zgradama koji ne žele dati suglasnost za kratkoročno iznajmljivanje ne može drukčije objasniti nego kao zavist. Podsjetila je kako su na sastanku s ministrom prostornog uređenja Brankom Bačićem uoči prošlogodišnjeg donošenja zakona upozoravali da će biti problema između ove dvije skupine suvlasnika, da će doći do zle krvi, možda i fizičkih sukoba.
Ugrožena egzistencija
- Imamo jako puno branitelja među iznajmljivačima, radi se o mirnim ljudima. Imamo jednog branitelja iz Splita koji nam je rekao kako je bio u Domovinskom ratu pet godina, nije uzeo ni braniteljsku mirovinu, već je godinama radio te je sve što je imao uložio u njihov apartman. "Meni sada moj susjed iz te zgrade, zbog toga što ima sa mnom loš odnos, no ne zato što sam ja loš čovjek, već on ima problem sa svim susjedima i ne plaća godinama pričuvu, a nemamo ga od čega ovršiti, određuje čime ću se baviti. Neću to mirno gledati, ako mi se dogodi da mi uskrati suglasnost i da se zato neću baviti kratkoročnim iznajmljivanjem, neću imati od čega živjeti", poručuje ovaj branitelj i iznajmljivač. Nastojala sam ga smiriti, rekla sam mu kako je pred nama pet godina i da mora i Ustavni sud dati svoje mišljenje, a postoje i europski sudovi. To je ljudima jako problematično - ističe Matić, koja je rekla kako je Malta imala sličan prijedlog zakona kojim se nastojalo otežati kratkoročan najam, pa su odustali od toga.
- Ustavni sud će zbog toga što je velik broj ljudi u to uključen morati donijeti odluku što prije, ponajprije ako se planiraju bilo kakve nove promjene zakona donijeti, a ne da se stvara problem na problem. Ljudi moraju znati kako će uopće moći raspolagati svojim vlasništvom. Predano je do kraja lipnja više od tisuću zahtjeva za ocjenu ustavnosti - otkriva dopredsjednica Udruge.
