Brojne su države dosad ograničile korištenje pametnih telefona djeci i tinejdžerima pa su tako zemlje poput Italije, Nizozemske, Cipra ili Kine zabranile mobitele u školama, a neke, poput Finske i Francuske, takvu zabranu donijele su samo za mlađe učenike. Južna Koreja jedna je od rijetkih država koja je tu zabranu nedavno ozakonila, a Australija je otišla korak dalje i mlađima od 16 zabranila čak i društvene mreže. Istraživanja, naime, pokazuju da je pretjerana upotrebe pametnih telefona štetna za mentalno i fizičko zdravlje mladih, utječe na školski uspjeh i društvene odnose s vršnjacima.

Dobri rezultati

Nakon godine dana zabrane Nizozemska je provela istraživanje o utjecaju zabrane mobitela u školama i došla do zaključka da su zahvaljujući tome učenici usredotočeniji na učenje, poboljšao im se društveni život, a dio je postigao bolji školski uspjeh. Uz to poboljšala se kvaliteta interakcije među učenicima jer su bez mobitela prisiljeni više međusobno komunicirati, što jača odnose među vršnjacima. Atmosfera se, prema tom istraživanju, osobito poboljšala u srednjim školama.

U Hrvatskoj prosvjetne vlasti nisu sklone donošenju takve odluke na nacionalnoj razini. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs prepustio je odluku školama, tvrdeći da one to mogu odgovorno i same regulirati. Lokalne su vlasti odlučile poslati preporuke školama, ali nažalost samo osnovnim, pa je tako početkom rujna Grad Zagreb osnovnim školama na svom području preporučio da zabrane korištenje mobitela tijekom boravka učenika u školi, uključujući i nastavu i odmore. Većina drugih gradova učinila je isto, a na školama je da se tih preporuka pridržavaju. U Hrvatskoj u srednjim školama, unatoč dobrobitima ove mjere koje su druge države potvrdile, zabrana mobitela ostaje na odluci pojedinog ravnatelja. Rijetke su gimnazije dosad uvele to pravilo.

Grad Rijeka bio je među prvima koji su uveli zabrane, pa je još u prosincu 2023. godine izdao preporuku osnovnim školama da se digitalne tehnologije, uključujući mobitele i pametne satove, ne koriste ni u školskim zgradama ni u školskom dvorištu.

PEXELS

- Iznimke su dopuštene isključivo za obrazovne svrhe ili u posebnim slučajevima, poput zdravstvenih potreba učenika. Ova preporuka dana je ponajprije s ciljem edukacije, prevencije, savjetovanja i jačanja povjerenja među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa te su stoga ravnatelji i ravnateljice škola u Rijeci pozvani da posebnu pažnju posvete otvorenoj komunikaciji na svim razinama - kažu u gradskoj upravi te napominju da je ta mjera usko povezana s uvođenjem programa Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u riječke osnovne škole. Podsjećaju na istraživanje provedeno među riječkim sedmašima, koje je pokazalo da 24 posto učenika provodi do jedan sat dnevno u online druženjima s prijateljima, dok 36 posto njih koristi digitalne platforme od jednog do tri sata dnevno, a čak 75 posto koristi digitalne uređaje više od dva sata dnevno, od toga njih 27 posto i dulje od četiri sata. Istodobno, gotovo 78 posto djece smatra da vrijeme koje provode online predstavlja problem.

U Puli su, potvrđuju nam u gradskoj upravi, sve osnovne škola uvele zabranu korištenja mobitela unutar školske zgrade te su to propisale kućnim redom škole. Samo su dvije pulske škole učinile iznimku i dopustile korištenje mobitela u vrijeme školskog odmora. Nešto "labaviju" zabranu uvele su škole na području Zadra, gdje je postupno ograničavanje uporabe mobilnih uređaja započelo unatrag nekoliko godina, a dosad su njime obuhvaćene sve škole tog područja.

- Pravilnikom o kućnom redu svake škole regulirana je odluka o ograničenoj uporabi mobilnih uređaja koja podrazumijeva zabranu korištenja mobilnih uređaja, osim uz odobrenje nastavnika zbog potreba održavanja nastavnog procesa. Za moguće potrebe pozivanja roditelja učenici se obraćaju dežurnom nastavniku ili stručnoj službi škole - objašnjava Tihana Magaš, pročelnica Upravnog ureda za odgoj i školstvo.

Pitati i učenike

U Institutu za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ) proveli su još 2023. godine istraživanje o tome što učitelji i učenici misle o zabrani korištenja mobitela u školi te došli do zaključka da bi o tome trebali suodlučivati i učenici.

- Nismo za direktnu zabranu jer mobiteli predstavljaju značajan dio života mladih ljudi, ne samo u obrazovnom smislu nego i socijalnom. Važno je da to bude zajednička odluka, da i djeca u njoj sudjeluju. Ne samo zato što zabrane stvaraju revolt, nego i zato što u obrazovnom sustavu djeca imaju premalo prilike utjecati na to kako žive i rade, a ovo je jedna mala odluka koja im može dati dojam da je njihovo mišljenje važno i priliku da kompetentno odluče - ističe dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena savjetnica u Institutu.

- Nakon pandemije djeca su sama osvijestila da previše boravka u digitalnom svijetu nije dobro za njih same. Svjesni su da sami trebaju to smanjiti, ali se teško s tim bore. Naša je ideja ići s modelima umjerenog korištenja, jer su u školskom okruženju mobiteli nekad i potrebni - smatra znanstvenica. Jedinstvenog rješenja, kaže, nema.

- Umjerenost je deviza koju bi trebalo slijediti i naći neki balans. Iskustva zemalja koje su zabranile mobitele pokazuju da su nakon prvog otpora efekti dobri, djeca se više druže, smiju... Nakon prve negativne reakcije, vide prednosti odmora od mobitela - ističe Ristić Dedić. Slaže se da bi i na razini srednjih škola bilo dobro isprobati bar neke dane bez mobitela. Ali važno je, podsjeća, u tu raspravu svakako uključiti i same srednjoškolce.