Ukupno 3699 specijalizacija iz svih područja medicine, s naglaskom na obiteljsku medicinu, pedijatriju, hitnu službu, predviđeno je Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje do 2029. godine, koji je Ministarstvo zdravstva upravo poslalo u e-savjetovanje. U sljedećih pet godina otvara se prostor za 450 specijalizacija obiteljske medicine, po 250 specijalizacija hitne medicine i pedijatrije, 200 specijalizacija ginekologije i opstetricije. Previđene su i specijalizacije 180 psihijatara, 158 specijalista medicinske biokemije, 130 anesteziologa te po stotinu abdominalnih kirurga, onkologa, dijabetologa, radiologa... Ključno je, međutim, pitanje hoće li se uspjeti popuniti toliki broj specijalizacija jer se i danas na mnoge natječaje ne javi nitko. Uvjerljivo najveći broj specijalizacija, njih čak 450, usmjeren je na obiteljsku medicinu koja se već godinama suočava s manjkom kadra. To, međutim, nije dovoljno da bi se kompenzirao broj od 871 liječnika starijih od 60 godina koji će krajem desetljeća otići u mirovinu. "Pozdravljamo namjeru Ministarstva, ali ključno je pitanje kako mlade kolege motivirati da se odluče za tu specijalizaciju", kaže Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica Koordinacije obiteljskih liječnika KoHOM. To će biti moguće, kaže, ako se poprave uvjeti rada u ordinacijama, smanji administriranje i broj pacijenata po liječniku, omogući zapošljavanje administratora ili zdravstvenog suradnika i uvedu materijalne stimulacije.

Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog sindikata liječnika kaže da je važan dogovor države i lokalnih zajednica. "Svaki teren ima svoje probleme, nekima nedostaju radiolozi, nekima internisti, ginekolozi... Ako je lokalnoj zajednici stalo da ima dobru zdravstvenu skrb, onda se za to mora potruditi", poručuje Čulinović-Čaić.

Veći broj specijalizacija dobila je i hitna služba, no u Hrvatskom sindikatu hitne medicine ne vjeruju da će se tih 250 mjesta uspjeti popuniti. "Odbija ih činjenica da su nezaštićeni i zanemareni tijekom posla, koji je gotovo rudarski. Zato uzimaju specijalizacije lakšeg tipa ili odlaze u inozemstvo. Mladi više ne žele robovati poslu", zaključuje Danijel Šota, predsjednik tog sindikata.