U Hrvatskoj se gradi 18 centara za starije osobe, gdje će se osigurati smještaj za 1849 korisnika kojima je neophodna intenzivna skrb, kao i smještaj za 256 osoba oboljelih od Alzheimerove i drugih demencija. Ključno je pitanje, međutim, tko će raditi u tim domovima jer se procjenjuje da već sad u sustavu nedostaje oko 2000 djelatnika, mahom njegovatelja. Uvoz radne snage u toj je djelatnosti neizbježan, ali stručnjaci smatraju da najprije treba stimulirati domaće radnike, i to povećanjem plaća i boljim uvjetima rada.

O starijim osobama smještenima u javne ili privatne domove danas se skrbe medicinske sestre i njegovatelji različitog obrazovnog statusa koji su završili odgovarajući tečaj, a mnogi od njih odlaze u inozemstvo zbog premale plaće. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) stoga predlažu mjere kojima bi se osigurao kadar za rad u domovima - uvođenje trogodišnjeg strukovnog obrazovanja njegovateljica, koje su nositelji njege u domovima za starije osobe.

Bit će i gore

- Imate apsurd da netko završi tečaj njegovatelja s osnovnom školom, netko sa srednjom školom. Svi mogu raditi, a to zanimanje nema ni svoj koeficijent. Sustavnim školovanjem njegovateljica rasteretili bismo medicinske sestre koje ionako nedostaju, pa bi one bile voditelji posla, a njegovateljice obavljale opću njegu i poslove na nižoj razini - objašnjava Pavo Ćorluka, koordinator za socijalnu skrb u HUP-u, vlasnik privatnog doma u Zagrebu.

Domovi danas, kaže, imaju ozbiljnih problema s popunjavanjem radnih mjesta, a strani radnici koji dolaze iz azijskih zemalja nerado uče hrvatski jezik jer smo im tek prolazna destinacija. Kako su domovi mnogima nedostižni, što zbog cijene, što zbog lista čekanja, Hrvatska bi, smatraju u HUP-u, trebala uvesti vaučere za smještaj u javne i privatne domove, i porezne olakšice kakve postoje u drugim europskim državama.

- Ako netko roditelje smjesti u dom, ima mogućnost prikazati to kao trošak. To postoji u drugim EU državama, ne vidim razlog da i mi to ne uvedemo, a u kojem će postotku to biti priznato, stvar je uređenja sustava - poručio je Ćorluka s HUP-ove konferencije "Tko će skrbiti za naše starije?" održane u ponedjeljak.

Prema procjenama Europske komisije, zbog negativnog demografskog trenda broj stanovnika na razini EU-a do 2070. smanjiti će se za 22 posto, a prosječna dob stanovništva povećati za šest godina, što će dodatno opteretiti zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi. Iz HUP-a poručuju kako su novi Zakon o strancima, koji propisuje obvezu učenja jezika za strane radnike, kao i reforma strukovnog obrazovanja, dio rješenja za popunjavanje manjka kadra u tim sustavima. Udio osoba starijih od 65 godina koje su ograničene u svakodnevnim aktivnostima u Hrvatskoj je među najvišima u Europi, oko 60 posto, a ispred nas su jedino Latvija i Slovačka. Istodobno, broj zaposlenih u dugotrajnoj skrbi o starijima u nas je na samom europskom dnu i iznosi 0,2 na 100 osoba starijih od 65 godina, dok je u Sloveniji to 1,7, a EU prosjek je 5,7.

Istarski primjer

Istodobno, udio stranih radnika među njegovateljima u nas je ispod jedan posto, što je bitno manje od zapadnoeuropskih država. Prema istraživanju što ga je provela Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica u Institutu za javne financije, Istarska županija primjer je lokalne zajednice koja svojim mjerama privlači djelatnike u javno zdravstvo i domove za starije, jer im financira trošak stanovanja u iznosu do 300 eura, kupnju prvog stana do 20.000 eura, daje bonus dobrodošlice od 2000 do 6000 eura, besplatan vrtić i niz drugih pogodnosti.

Istraživanje je pokazalo da se djelatnici u sustavu osjećaju potplaćenima i preopterećenima, pa svjedoče da se noću jedna medicinska sestra i njegovateljica skrbe o 80 osoba, a ono što je prije 20 godina radilo desetak djelatnika danas odrađuje njih upola manje, navodi Bađun. U četiri od osam domova gdje je provedeno istraživanje već rade radnici iz Indije i Nepala, a njihov će broj rasti jer su nakon vremena prilagodbe njima jako zadovoljni, navodi Bađun.

- Imigracija je neizbježno rješenje, ali treba poboljšati uvjete rada domaćim radnicima. Ponajprije bi pomoglo da im se povećaju plaće jer su one manje nego u zdravstvu, podsjeća.