Nove zaraze afričkom svinjskom kugom što domaćih što divljih svinja potvrđuju se u Osječko-baranjskoj županiji gotovo svakodnevno, u skladu s tim mijenjaju se zone ograničenja, i traže krivci za tu pošast. Najglasniji alarm upaljen je nakon što je ASK potvrđen na beljskoj farmi u Sokolovcu, unatoč biosigurnosnim mjerama najviše kategorije. Tko je kriv, ili što je uzrok, zasad još nije otkriveno. Govori se o "specijalnom ratu", uvozu virusa iz Srbije ili Republike Srpske... Stočari su se počeli pribojavati i vlastitih susjeda, poput slučaja u Kneževim Vinogradima, kada je prvi susjed poznatog kulenara i stočara završio u beljskoj farmi radeći na izvlačenju eutaniziranih svinja.

Prepisujmo od boljih

U specijalni rat i uvezeni virus na način na koji to prezentiraju u Domovinskom pokretu ne vjeruje poznati slavonski svinjogojac i predsjednik Odbora za stočarstvo HPK-a, Antun Golubović.

- Što reći? Dogodio se najcrniji scenarij koji se mogao dogoditi, a nije se smio dopustiti. Zvono za uzbunu zazvonilo je još kada se virus probio na suvremenu farmu u Gradištu s više od 1000 svinja. Već tada smo trebali biti u pripravnosti. Naš Odbor već dvije godine upozorava, primjerice, na problem s divljim svinjama. Tražili smo njihov izlov i predlagali mjere, no nitko nas nikada nije slušao - kaže Golubović, naglašavajući kako se ipak nešto pozitivno događa, ali vrlo sporo. Poručuje kako bismo, kao nekada u školi, trebali prepisivati od onih koji znaju. Mislio je pritom na primjere nekih zemalja koje su u rat protiv ASK-a krenule uz pomoć vojske, zadužene za odstrel divljih svinja. Tako su, kaže, učinili Talijani, Česi, Belgijci i još neki, a takav je prijedlog HPK-a u Hrvatskoj bio ismijavan.

- Sa stočarima moraju suosjećati lovci, zakupnici lovišta i drugi, jer je stočarstvo grana gospodarstva koja trpi velike gubitke. Divlje svinje će se za pet-šest godina ponovno doseliti i oporaviti, a stočari možda nikada. One ulaze u kukuruze i druge žitarice, a nakon branja odnosno žetve sve završava na gospodarstvima kao stočna hrana - tvrdi.

Govoreći o ostalim prijedlozima i mjerama pomoći za stočare, naglašava kako su one počele nakon kontakata HPK-a i bivše ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja je shvatila poruke s terena i počela ozbiljno raditi na njihovim primjenama.

Zaustavljene mjere

- Ne želim prozivati novog ministra Vlajčića, ali s njezinim su odlaskom neke mjere zaustavljene, odnosno "spremljene u ladicu". Riječ je, primjerice, o izgradnji tipskih objekata, izgradnji miniklaonica i mjera prekvalifikacije svinjogojaca koji više ne žele uzgajati svinje, ali planiraju ostati u stočarskom sustavu uzgajajući ovce, tovnu junad i slično - objašnjava, dodajući kako proizvodnje mesa u Hrvatskoj nedostaje u svim segmentima. Naglašava da se iznos od 2,5 milijuna eura, na koliko je prvobitno procijenjena šteta na beljskoj farmi u Sokolovcu, mogao upotrijebiti za izgradnju 50-ak tipskih objekata za po 200-tinjak svinja, ali na više lokacija. Također, moglo se izgraditi 20-ak miniklaonica, čime bi bio spriječen prijevoz mesa na udaljenija područja do postojećih licenciranih klaonica. Upitan za budućnost svinjogojske proizvodnje, kratko kaže da ga je strah, ali naglašava kako se ozbiljnijim pristupom, uz realizaciju HPK-ovih prijedloga, nešto ipak može učiniti.

Inače, na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije registrirano je nešto više od pola milijuna svinja.

- U Osječko-baranjskoj županiji na današnji su dan registrirane ukupno 369.943 svinje, od čega je krmača i nazimica 33.176. Na području Vukovarsko-srijemske županije je u Jedinstvenom registru držanih životinja na današnji dan registrirano ukupno 137.607 svinja svih kategorija, od čega krmača i nazimica 12.352 grla - kažu u Ministarstvu poljoprivrede, naglašavajući kako je dosad u te dvije županije eutanizirano približno 3000 svinja, čemu treba dodati eutaniziranja koja su u tijeku na farmi u Sokolovcu.

Na upit kakva je budućnost svinjogojske proizvodnje u OBŽ-u i VSŽ-u, odnosno cijeloj Republici Hrvatskoj, ističu kako će se Ministarstvo, kao i dosad, koristiti svim raspoloživim mehanizmima kako bi se očuvala svinjogojska proizvodnja, kako na pogođenom području tako i na području cijele Republike Hrvatske.

- Od pojave afričke svinjske kuge osim potpora za saniranje izravnih šteta na pogođenim gospodarstvima donesen je i proveden niz mjera za naknadu nastalih gubitaka gospodarstvima koja udovoljavaju propisanim uvjetima biosigurnosti te uzgajaju svinje na području na kojem se primjenjuju posebne mjere. S obzirom na to da ona posluju u otežanim uvjetima, omogućena je dodjela potpore u svrhu osiguravanja nastavka proizvodnje i očuvanja likvidnosti predmetnih gospodarstava - poručuju.

Osvrnuli su se i na naredbu o odstrelu divljih svinja, koja je stupila na snagu 12. srpnja. Tvrde kako je na području Vukovarsko-srijemske izlučeno 261 grlo, a na području Osječko-baranjske 936 grla.