Osim jačanja mjera s ciljem zaštite od ASK-a razvoju svinjogojstva pomoglo bi i rješavanje problema državnog poljoprivrednog zemljišta, modernizacija proizvodnje te edukacija i udruživanje proizvođača, istaknuto je u analizi EIZ-a, u kojoj se upozorava kako Hrvatska znatnije zaostaje u proizvodnji u usporedbi sa zemljama EU-a.

U komentaru "Crni dani za domaće svinjogojstvo: Ima li svjetla na kraju tunela?", koji potpisuje Goran Buturac, stručnjak zagrebačkog Ekonomskog instituta, uvodno se navodi kako je svinjogojstvo u Hrvatskoj znatno više od same gospodarske djelatnosti te kako je ono duboko ukorijenjeno među ruralnim stanovništvom kao dio tradicije i privrženosti prirodnom okruženju.

O važnosti uzgoja svinja u Hrvatskoj, kaže autor, govori podatak da u ukupnoj potrošnji mesa najveći udio zauzima upravo potrošnja svinjskog mesa. Iznosi pritom podatke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prema kojima je prosječna potrošnja mesa u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2022. iznosila 100,6 kilograma po stanovniku. Pritom je u 2022. potrošnja svinjskog mesa iznosila ukupno 226 tisuća tona, ili 58,6 kilograma po stanovniku, što potvrđuje da potrošnja svinjskog mesa čini gotovo 60 posto ukupne potrošnje mesa u Hrvatskoj.

Vrtoglavi rast uvoza

Analiza trendova pokazuje kako potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj raste, a proizvodnja se smanjuje, što rezultira vrtoglavim rastom uvoza i pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Svoj vrhunac uvoz svinjskog mesa dosegnuo je u 2024. godini, kada mu je vrijednost iznosila 341,5 milijuna eura. U toj je godini uvoz svinjskog mesa bio gotovo devet puta veći od izvoza. Istovremeno, negativan saldo Hrvatske u trgovini svinjskim mesom popeo se na 303 milijuna eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je tek 11,3 posto. Podatci o strukturi uvoza svinjskog mesa u 2024. pokazuju da Hrvatska svinjetinu najviše uvozi iz Njemačke. Udio te zemlje u ukupnoj vrijednosti uvezenog svinjskog mesa RH iznosio je 25,8 posto. Slijede Španjolska s udjelom od 19,1 posto, Mađarska s udjelom od 16,9 posto, Danska s udjelom od 14,8 posto i Nizozemska s udjelom od 9,4 posto.

Napominje i kako je nedostatna vlastita proizvodnja svinjskog mesa blisko korelirana s njegovim "blijedim" plasmanom na izvozna tržišta. Izvoz svinjskog mesa u 2024. iznosio je skromnih 38,5 milijuna eura, te je bio gotovo devet puta manji od uvoza.

No, navodi, i u tako skromnom izvozu postoje izvjesne anomalije, pri čemu analiza prosječne jedinične cijene izvoza živih svinja i svinjskog mesa potvrđuje kako Hrvatska uspijeva realizirati neusporedivo veću jediničnu cijenu izvozom svinjetine nego izvozom živih svinja. "Izvozom svinjskog mesa Hrvatska ostvaruje znatno višu cijenu na izvoznim tržištima nego plasmanom živih svinja. Međutim, usprkos toj računici, Hrvatska se opredijelila za lošiju varijantu. Pritom, dala je primat izvozu živih svinja u odnosu prema svinjskom mesu", navodi Butorac.

Izvoz živih svinja u razdoblju od 2005. do 2024. rastao je znatno više nego izvoz svinjskog mesa. Izvoz svinjskog mesa u 2024. bio je na razini 38,5 milijuna eura, a izvoz živih svinja dosegnuo je iznos od 57,6 milijuna eura. U toj se godini omjer izvoza živih svinja i svinjskog mesa popeo na 1,5:1 u korist živih svinja. Drugim riječima, izvoz živih svinja Hrvatske je 50 posto veći nego izvoz svinjskog mesa, napominje autor.

Prema iznesenim podatcima, u 2024. je uvozna cijena svinjskog mesa iznosila 2,8 eura po kilogramu, te je bila 14 posto niža od izvozne cijene domaćeg svinjskog mesa.

Kontinuirani pad broja svinja

Analiza pokazuje kontinuirano smanjivanje broja svinja u Hrvatskoj - u razdoblju od 2006. do 2024. broj svinja smanjio se s 1,49 milijuna na 874 tisuće. Pad je zabilježen u svim kategorijama, pri čemu najviše kod svinja od 20 do 50 kilograma, i to s 377 tisuća na 140 tisuća grla, te kod odojaka do 20 kilograma, s 397 tisuća na 252 tisuće.

Iako kod domaćih uzgajivača postoji želja za povećanjem uzgojnih kapaciteta i grla, oni se u uzgoju i plasmanu na tržište susreću s brojnim preprekama. Uza sve to, kaže, "nije trebalo dugo čekati da bi se dodala sol na postojeću ranu u domaćem svinjogojstvu", a to je pojava afričke svinjske kuge (ASK) sredinom 2023. godine. Ohrabrujuće je bilo suzbijanje virusa krajem 2023., no već sredinom 2024. pojavljuju se novi slučajevi, a u ovoj se godini to nastavilo.

“Neizostavno je pitanje: Ima li svjetla na kraju tunela za hrvatsko svinjogojstvo? Naravno da ima!" kaže Buturac u analizi. Navodi pritom kako Danska, Belgija i Nizozemska svojim rezultatima potvrđuju kako bez obzira na veličinu ekonomije postoji prostor za tržišni uspjeh i izgradnju konkurentskih pozicija. Te su zemlje lideri europske proizvodnje svinjskog mesa i one, kako je naveo, mogu biti dobar putokaz Hrvatskoj. Uza sve tržišne anomalije i nepogode koje su posljednjih godina pogodile domaće uzgajivače svinja, porast otkupne cijene bio bi snažan vjetar u leđa domaćem svinjogojstvu, kaže Buturac.

Zaključno navodi kako je mjera koja bi pripomogla razvoju domaćeg svinjogojstva, uz jačanje biosigurnosnih mjera u svrhu zaštite od ASK-a, rješavanje problema državnog poljoprivrednog zemljišta. Istovremeno treba tehnološki unaprijediti i osnažiti kapacitete klaonica. Kontinuirana edukacija uzgajivača, smatra Buturac, nužna je za realizaciju znatno aktivnije domaće proizvodnje, a udruživanja uzgajivača svinja na razini OPG-a mogu pridonijeti smanjenju troškova, povećanju proizvodne učinkovitosti i jačanju konkurentskih pozicija na tržištu.