Pomoćnici u nastavi zatražili su od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih povećanje minimalne satnice koja danas iznosi 7,50 eura bruto i priznavanje punog radnog opterećenja, a ne samo aktivnih nastavnih sati koje su odradili s djetetom. Naime, mnogi pomoćnici u nastavi imaju "rupe" u radnom rasporedu zbog predmeta koje učenik ne pohađa, što dovodi do toga da odrađuju više sati od ugovorenog. Ti dodatni sati nisu im plaćeni, niti ulaze u radni staž, pa traže da se to zakidanje prekine i da im se prizna puni radni staž koji odrade u školi. Povećanje minimalne satnice traže jer, tvrde, ona danas nije prilagođena inflaciji i rastu troškova života u Hrvatskoj.

Definirani poslovi

- U članku 5. i 6. Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima utvrđena je minimalna satnica od 7,50 eura bruto, ali ta je satnica u trenutačnim ekonomskim okolnostima neprilagođena velikim porastima troškova života i inflaciji u Hrvatskoj. Smatramo nužnim da Ministarstvo što prije pristupi izmjenama Pravilnika kojima bi se, shodno realnoj ekonomskoj situaciji i rastu cijena, osiguralo i povećanje minimalne satnice za pomoćnike u nastavi. Nije logično ni pravedno da cijene svih proizvoda i usluga kontinuirano rastu, dok satnica pomoćnika u nastavi na nacionalnoj razini ostaje nepromijenjena kroz dulje razdoblje - poručuju u svojoj Facebook objavi Pomoćnici u nastavi/Pun-Hr, koji okupljaju oko tisuću članova.

Njihov je drugi zahtjev priznavanje punog radnog opterećenja, neposrednog i posrednog rada te odgovarajućeg radnog staža. Aktualni pravilnik, naime, jasno definira popis poslova koje pomoćnik obavlja, a to osim nastave uključuje i pripremu materijala, komunikaciju s roditeljima i stručnjacima, pisanje izvješća, podršku na izletima i izvannastavnim aktivnostima te stručno usavršavanje.

- Pravilnik izričito propisuje da rad pomoćnika obuhvaća sve nastavne, izvannastavne i izvanučioničke aktivnosti, pa je ispravno i zakonito tražiti da se u radne sate i priznavanje staža uključi cjelokupno radno opterećenje, a ne samo neposredan rad s učenikom - smatraju pomoćnici u nastavi. Na temelju svega navedenog traže od Ministarstva pokretanje hitne procedure povećanja minimalne satnice pomoćnika u nastavi prema aktualnim inflacijskim kretanjima i rastuće životne troškove te priznavanju punog radnog staža za neposredni i posredni rad predviđen pravilnikom.

Financiranje iz EU-a

U Udruzi pomoćnika u nastavi PUN-Hr slažu se s tom inicijativom te smatraju da je izdvajanje jedinica lokalne samouprave za pomoćnike u nastavi doista prenisko.

- Financiranje pomoćnika u nastavi danas najvećim dijelom ide preko EU projekata. Iz fondova Europske unije za svakoga od nas izdvaja se 1035 eura mjesečno, a ostatak pokrije lokalna samouprava, što je tek oko 10 posto ukupnog troška. Manji dio financira Ministarstvo obrazovanja preko udruga, a ostatak se pokriva od igara na sreću. Projekti su ugovoreni do 2027. godine i teško je očekivati da će sada biti neke korekcije satnice na nacionalnoj razini, a tada će se vidjeti je li Ministarstvo spremno izdvojiti novac za tu kategoriju djelatnika u školama i kako će se trajno regulirati njihov status - kaže čelnica Udruge, Nataša Pavičić.

U pogledu minimalne satnice, podsjeća da lokalna samouprava i danas ima mogućnost povećati tu satnicu iz vlastitih budžeta, što dio gradova i općina i čini, dok obračun odrađenih sati i njihovo vrednovanje u radni staž smatra problemom koji treba sustavno riješiti.

- Pomoćnici u nastavi prijavljeni su na satnicu koju stvarno odrade, za razliku od učitelja koji imaju četiri plus četiri sata - četiri sata neposrednog rada s djecom, a četiri su pripreme i sve ostalo. Mi radimo pet ili šest sati dnevno i samo nam se to računa u satnicu - navodi Pavičić.