Iako su u srpnju na snagu stupile mjere HNB-a, kojima se postrožilo odobravanje kredita građanima, HNB javlja da su stambeni krediti u tom mjesecu nastavili snažno rasti, dok su gotovinski nenamjenski krediti, na koje su mjere i usmjerene, ipak malo usporili. U HNB-ovu Biltenu odmah se, međutim, pojašnjava da su srpanjski podaci o realizaciji kredita možda i posljedica ugovora potpisanih mjesec prije, kada su se ubrzano podizali baš kako bi preduhitrili novu regulativu. Podsjetimo, HNB je strože uvjete najavio još u siječnju za travanj, pa sve odgodio do srpnja, a građane je to poticalo da se zadužuju i više no što bi se zaduživali da planova središnje banke nije bilo.

Nekretnine poskupljuju

Cilj HNB-ovih mjera je dugoročno pak usporiti “gotovince”, koji su doslovno eksplodirali posljednjih godinu dana, kako su rasle plaće. Središnja banka želi smanjiti rizik prezaduženosti i pogoršane naplate. Stambeni krediti, međutim, očito “idu dalje”, a to utječe i na cijene nekretnina, koje i dalje rastu. Budući da su kvadrati sve skuplji, to utječe na stambene kredite u volumenu, a hoće li u broju ipak padati, pokazat će nastavak trećeg tromjesečja.

Naime, ljeti kreditna aktivnost inače usporava, dok na koncu sezone porastu depoziti, koji se najesen opet prelijevaju u potražnju za nekretninama, jer hrvatski građani, pa i iznajmljivači, u njih tradicionalno i najviše ulažu. Potražnji za nekretninama pogoduje i inflacija jer se nekretnine percipiraju kao čuvari vrijednosti novca. Sve to opet bi moglo izvršiti pritisak na tržište i cijene.

- U srpnju su se krediti stanovništvu nastavili povećavati odražavajući relativno snažan rast stambenih kredita, dok se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio, a ubrzao se i rast kredita poduzećima - navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a. Preciziraju pritom da su stambeni krediti stanovništvu u srpnju nastavili rasti relativno snažno, odnosno 218 milijuna eura ili 1,7 posto na osnovi transakcija, nešto sporijom dinamikom nego u lipnju, ali snažnijom nego u prijašnjim mjesecima.

- Spomenuti srpanjski rast transakcija vjerojatno u znatnoj mjeri odražava kredite isplaćene u srpnju, a ugovorene u lipnju, odnosno prije stupanja na snagu makrobonitetnih mjera HNB-a. Banke prijavljuju podatke o transakcijama u trenutku isplate kredita, pa stoga mogu izvijestiti o transakcijama kredita s određenim pomakom u odnosu na trenutak ugovaranja kredita - tumači HNB.

Glad za novcem

S druge strane, kažu da su se iznosi novougovorenih stambenih kredita, nakon snažnog rasta tijekom prethodnih nekoliko mjeseci, u srpnju smanjili na razine slične onima s početka godine, uoči najave njihovih mjera.

- Budući da se stanovništvo pojačano zaduživalo u uvjetima “akcijskih” kamatnih stopa uvedenih uoči uvođenja navedenih mjera, u srpnju se moglo očekivati smanjenje interesa za novo zaduživanje. No, kreditiranje je ipak ostalo u skladu s povijesnom normom, što vjerojatno djelomično odražava ograničene kapacitete banaka za obradu kreditnih zahtjeva u uvjetima iznimno pojačane potražnje, zbog čega je proces odobravanja za dio kredita bio produžen do srpnja (uz mogućnost da se završetak procesa za neke od tih kredita odgodi i za sljedeće mjesece). Gotovinski nenamjenski krediti također su porasli u srpnju, ali najslabije od početka godine (59 milijuna eura ili 0,6 posto). Godišnja stopa rasta stambenih kredita snažno se ubrzala, s 13,1 posto u lipnju na 14 posto u srpnju, a rast se gotovinskih nenamjenskih kredita usporio s 15 na 14 posto, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno znatno snažnijeg rasta ovih kredita u srpnju prošle godine. Time se godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu blago ubrzao, s 14 na 14,2 posto, zaključuje HNB.