Zbog nedavne epidemije hripavca, školarci u Hrvatskoj od ove školske godine docjepljivat će se dodatno cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca. Prema novom kalendaru cijepljenja, od školske godine 2025./2026. uvode se dva dodatna docjepljivanja tim cjepivom jer se pokazalo da imunost stečena cijepljenjem protiv hripavca s vremenom slabi te da je potrebno docijepiti djecu u školskoj dobi. Docjepljivat će se tako djeca u četvrtom razredu osnovne škole i u drugom razredu srednje škole.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) ovakvu promjenu tumače činjenicom da se posljednjih godina u Europskoj uniji bilježi i porast slučajeva difterije, pa će ovo docjepljivanje također pomoći boljoj zaštiti djece, dok se docjepljivanjem protiv tetanusa djecu štiti od infekcije u slučaju ozljeda. U obveznom kalendaru cijepljenja u Hrvatskoj cijepi se protiv jedanaest bolesti - tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, Haemofilusa influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B (žutica), ospica, zaušnjaka, rubeole i pneumokokne bolesti. Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata kako bi se postigao potreban imunološki odgovor te kako bi nastala dovoljna količina protutijela koja pružaju zaštitu od određene bolesti.

Program cijepljenja odnosi se na trogodišnje razdoblje uz provedbene programe za svaku godinu zasebno te se, ovisno o epidemiološkoj situaciji i drugim okolnostima, povremeno mijenja da bi se osigurala što bolja zaštita. Krajem prošle godine donesen je novi trogodišnji program cijepljenja za razdoblje 2025. - 2027. godine, prema kojem se uvode dva dodatna docjepljivanja, a njihova provedba upravo počinje.

Sva su obvezna cjepiva besplatna, a svako od njih ima i trajne ili privremene kontraindikacije zbog kojih se neko dijete neće cijepiti. Prije svakog cijepljenja te kontraindikacije utvrđuje liječnik koji provodi cijepljenje. Privremene kontraindikacije mogu biti povišena tjelesna temperatura ili neka druga akutna bolest, a u slučaju da ih liječnik utvrdi, on će odrediti i mjesto i vrijeme naknadnog cijepljenja.

Ako pak postoje trajne kontraindikacije za cijepljenje, poput preosjetljivosti na neki od sastojaka cjepiva ili teške neželjene reakcije na prethodnu dozu cjepiva, liječnik je o tome dužan izdati potvrdu.

Poznato je da procijepljenost djece već godinama stagnira, a niža je od razine koja bi bila potrebna za postizanje kolektivnog imuniteta. Prema podacima za 2023. godinu, obuhvat cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca (DTP) na nacionalnoj je razini bio 92,6 posto, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje ispod predpandemijske 2019., kada je to cjepivo primilo 94,4 posto djece. Velike su razlike među županijama, pa je tako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji primarnu dozu DTP cjepiva primilo 79 posto djece, a drugu samo 42 posto. Pad procijepljenosti krenuo je od 2011. godine, posljedica je antivakserskog pokreta, a posljednjih je godina zaustavljen na relativno stabilnoj razini. No, pad procijepljenosti ponovno bi nam mogao vratiti epidemije dječjih bolesti poput ospica, koje se u epidemijama posljednjih godina javljaju diljem Europe.