Hrvatska je kao država preuzela na sebe obvezu dovršiti do 2035. godine sve glavne prometne koridore definirane direktivama na razini Europske unije, tako da je dovršetak posljednje dionice Slavonike, od Belog Manastira do granice s Mađarskom, veliki plus za Slavoniju, ali i za cijelu državu. Tim činom Osječko-baranjska županija i Osijek postaju vrata središnje i južne Europe.

Moglo se to čuti iz izlaganja u okviru panela koji je bio dio konferencije "Hrvatska u pokretu".

U razgovoru su sudjelovali Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Luka Čirko, član Uprave Hrvatskih autocesta, Tatjana Turalija, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Osječko-baranjske županije, i Zoran Škorić, predsjednik Uprave Osijek-Koteksa. Panel je moderirao Igor Mikulić.

Intermodalni promet

Uvodno su se Šoštarić i Turalija složili kako je pitanje izgradnje autoceste kroz Slavoniju prvenstveno bilo političko pitanje, a tek je potom došla gospodarska opravdanost takvog projekta.

- Kada smo 2016. godine u Hrvatskoj intenzivnije počeli s EU fondovima, preduvjet je bio definiranje strategije prometnog razvoja na razini države, i tu je koridor 5C bio jedan od glavnih prioriteta. Kroz ovo razdoblje uspjeli smo, što iz EU fondova što iz nacionalnih sredstava, ali i kreditnih aranžmana HAC-a, izgraditi cijeli taj koridor - rekao je Šoštarić te dodao kako je sada zadatak koridor, s obzirom na ulaganja i u riječnu luku Osijek i u željezničku infrastrukturu, uklopiti u širi koncept intermodalnog prometa povezivanja cestovne, riječne i željezničke mreže.

- Glavni modovi su uvijek autocesta, željeznica i luke, pa je s izgradnjom terminala za rasute terete riječni promet najjeftiniji oblik prijevoza. Imali smo dosta upita od Europske komisije početkom agresije na Ukrajinu za prijevoz žitarica kroz luke. Nažalost, nismo imali toliko raspoloživih kapaciteta u našim lukama, pa se može vidjeti kako je oblik intermodalnog prijevoza vrlo značajan. Kada smo kod riječnih luka ovdje u Slavoniji, prije dvije godine završili smo luku u Slavonskom Brodu, Luka Osijek financira se EU sredstvima, dalje ćemo pokrenuti Luku Vukovar, koja je s dobrom perspektivom jer je dijelom "core mreže" - najavio je Šoštarić.

Turalija je istaknula kako je izgradnja autoceste bila iskaz brige središnje vlasti prema krajnjem istoku.

- Završetak autoceste za nas ima višestruko značenje. U početku to je imalo i političko i simbolično značenje i dimenziju jer je značilo izlazak iz prometne izoliranosti i jasnu poruku kako država vodi računa o ravnomjernom razvoju svih svojih krajeva, pa tako i istoka Hrvatske. No sada je sve više naglasak na konkretnim gospodarskim učincima - bržoj i sigurnijoj povezanosti, smanjenju troškova transporta, olakšanom dolasku investitora i većoj konkurentnosti domaćih poduzeća. I to je podloga za dugoročan razvoj, jer ono što je uistinu važno jest da je dobra prometna infrastruktura preduvjet za privlačenje i kapitala i zadržavanje stanovništva. Tako da možemo reći kako sada velik dio te slagalice sjeda na svoje mjesto. No tek sada slijedi faza u kojoj će se vidjeti puni učinci za gospodarstvo i turizam, a na nama je da dobro iskoristimo što su Osijek i Osječko-baranjska županija vrata središnje i južne Europe - istaknula je Turalija.

HAC-ov Čirko je pak najavio kako se na posljednjoj dionici Slavonike, od Belog Manastira do mađarske granice, a 23. rujna je tehnički pregled, neće naplaćivati cestarina sve do uvođenja novog modela naplate. Naplatna postaja Sudaraž (Beli Manastir) ostat će prva, odnosno posljednja, naplatna postaja na hrvatskom dijelu koridora 5C, ovisno o smjeru vožnje, a na samoj granici s Mađarskom neće biti nikakvih objekata.

Ekonomska isplativost

- Kada govorimo o ekonomskoj isplativosti ove dionice, znatne financijske izazove imali su i Vlada RH i resorno ministarstvo, no da to nije promašena investicija, govore i same brojke. Nakon puštanja u promet dionice od Osijeka do Belog Manastira imamo povećanje prometa na cijeloj dionici od gotovo 30 posto vozila. Ono što posebno raduje jest to da imamo oko 46 posto porasta teretnog prijevoza. U prošloj godini također imamo više od 20 posto porasta prometa vozilima; kad se on pusti u punoj duljini, sigurno je da će to biti i više, posebice kada 5C bude u punoj funkciji, od sjevera do juga - tada će priča biti potpuno drukčija - rekao je Čirko.

Prvi čovjek Osijek-Koteksa, Zoran Škorić, otkrio je i neke zanimljive detalje o radovima na samoj dionici.

- Imali smo situaciju da se Drava na dijelu iza mosta u Baranji izlila na dio naše trase, a mi smo imali dosta uzak koridor za izvođenje radova. Na tom dijelu tada nije bilo u cijelosti završeno razminiranje, pa je postojala opasnost za naše djelatnike. No nitko nije stradao niti smo imali većih problema, ono što nam se događalo normalne su situacije koje se i inače događaju na takvim velikim projektima - rekao je Škorić.

U dijelu razgovora oko Slavonike Tatjana Turalija istaknula je kako postoji interes ostalih slavonskih gradova, primjerice Valpova i Donjeg Miholjca, za još boljim povezivanjem s autocestom:

- Ta je potreba, naravno, razumljiva, jer lokalne zajednice jednako tako žele imati dostupnost mreži kakvu imaju veliki centri i žele ravnomjeran razvoj. Susjedna Mađarska radi na prometom povezivanju Mohača s koridorom 5C, tako da vidimo da obje strane vide važnost koridora za razvoj, bolje prometno povezivanje i za mobilnost, bolju povezanost manjih sredina, što smanjuje rizik od daljnje depopulacije koja je ovdje prisutna.

Odgovarajući na pitanje o stanju na cestama koje su u nadležnosti Osječko-baranjske županije, Turalija je podsjetila kako dobar dio njih zahtijeva ulaganja i u sigurnost i u modernizaciju, a poseban su izazov prometnice koje povezuju sela s gradovima, jer o njima ovisi i mobilnost radne snage, kao i dostupnost javnih usluga.

- Županija je već jako puno uložila, a tako planira i dalje, kroz ulaganja Županijske uprave za ceste, jer strategija je da ni jedno mjesto ne bude prometno zapostavljeno. Prilikom osnivanja ŽUC-a u županiji je bilo 35 naselja s tucaničkim kolnikom, a 2026. godine planira se završetak radova na izgradnji u posljednjem naselju koje još nema suvremeni kolnik - rekla je Turalija.

Ulaganja HAC-a

Luka Čirko je pak nabrojio nove investicije HAC-a u ovom dijelu Hrvatske.

- U tijeku je natječaj za čvor Andrijevci, investicije vrijedne više od sedam milijuna eura. Kada pričamo o autocesti A3, završio je natječaj za čvor Požega, to je u dijelu između Nove Gradiške i Lužana, koji će povezati Požeško-slavonsku županiju brzom cestom s autocestom. Od redovitih investicija tu je sanacija kolnika od Nove Gradiške do čvora Slavonski Brod - zapad, dionica je to od neka 44 kilometra. Počinju radovi i na sanaciji kolnika od čvora Slavonski Brod - zapad do Lužana.

U nastavku panela otvoreno je još nekoliko tema koje se tiču prometa i općenito infrastrukture. Šoštarić je pak govorio o planovima Ministarstva za daljnju podršku modernizaciji javnog gradskog prijevoza.

- Deset je ukupno tzv. in house operatora, tvrtke su to u vlasništvu gradova, primjerice GPP i ZET, i tražili smo da one naprave svoj dugoročni model poslovanja, što nam je bila podloga za sva daljnja ulaganja. U Osijeku smo tako radili dodatno analizu samo tramvajske infrastrukture, tako smo došli do ovih 9,5 kilometara koji su rekonstruirani. U tom obliku prijevoza slijedi komponenta zelenijeg javnog gradskog prijevoza, pa ćemo za desetak dana potpisati nove ugovore za GPP. Oni trenutačno rade i na projektiranju nove remize, koja će imati zelenu komponentu u smislu solara i punionice za njihov vozni park. Tražimo model kako spojiti tramvajsku prugu preko željezničke pruge na novu remizu, kako bismo zaokružili 1,1 kilometar produžetka postojeće trase do remize - rekao je Šoštarić.

Kada je u pitanju prometna povezanost ovog dijela Hrvatske, neupitno veliku ulogu ima i Zračna luka Osijek, to više što je to jedina međunarodna zračna luka istočno od Zagreba. I ondje su u tijeku rekonstrukcijski radovi.

- Za Zračnu luku Osijek dovršetak radova na novom terminalu ima stratešku važnost, to znači veći broj letova, putnika, bolji cargo promet... To je velik potencijal i korak naprijed. No sama infrastruktura neće biti dovoljna, trebaju nam nove linije i stabilna mreža prijevoznika. Rekonstrukcija je dobar početak, sjajan temelj i daje najbolju polaznu točku. Čini nas privlačnijima aviokompanijama, ali trebat će suradnja i države, i lokalne zajednice, i samih prijevoznika. No ključno je da Zračna luka uspije osigurati nove linije jer jedino tako može postati prava poveznica Slavonije s Europom te donijeti znatne učinke i na gospodarstvo i na turizam - podsjetila je Turalija.

Naposljetku, kamo se seli operativa Osijek-Koteksa?

- Ovoga mjeseca završavamo tri velika projekta - osim koridora 5C, to je cesta Baćin Dol - Rešetari i završavamo dio Podravskog ipsilona, a to je čvor Virovitica. Kada završimo 5C, imamo ugovorenu sanaciju državne ceste od Belog Manastira do Kneževa, radimo na sanaciji državne ceste Osijek - Erdut, sada se radi posljednja dionica od Dalja do Erduta, otvaramo gradilište Klisa - Vukovar, radimo na obilaznici Vukovara i očekuje se uvođenje u posao na dionici brza cesta Vukovar - Nuštar, u vrijednostiod 50 milijuna eura. Radimo i na spoju autoceste Zagreb - Sisak, ulaz u Sisak - pohvalio se Škorić.

I na kraju, panel je ponudio i jednu prometnu ekskluzivu - za mostove na Dunavu između Hrvatske i Srbije, dakle Batina, Erdut i Ilok, osnovana je međudržavna komisija koja će se u nadolazeće vrijeme baviti pripremom projekata za njihovu zajedničku sanaciju!