Dok su prošle godine HDZ i SDP još pregovarali o izboru desetero ustavnih sudaca, za obje je strane važnije bilo kako će se u Ustavnom sudu popuniti mjesta Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selaneca kada njima u listopadu 2025. završi mandat. Ivan Malenica čak je javno priznao da je za HDZ ključno zadržavanje većine u Ustavnom sudu i nakon izbora ta tri suca.

Promijenjeno stajalište

S tim su ciljem predstavnici HDZ-a u pregovorima pokušali uvjeriti oporbu kako bi bilo dobro da u sporazum o desetero ustavnih sudaca uđe jamstvo HDZ-u da će imati pravo predložiti dvije zamjene za Šeparovića, Arlovića i Selaneca, kada to bude na dnevnom redu. SDP je sa svojim saveznicima u Saboru to otklonio. Poručili su HDZ-u da će u sljedećoj rundi biti izabrana dva suca, od kojih bi svaki tabor nominirao jednog, ili nitko.

Prije tjedan dana SDP-ov potpredsjednik Sabora Mišel Jakšić iznio je promijenjeno stajalište svoje stranke. Nakon sjednice saborskog Predsjedništva izjavio je kako SDP želi da se konsenzusom izaberu sva tri ustavna suca, za koje je javni poziv otvoren 3. rujna.

Načelno je izbor članova Ustavnog suda uvijek rezultat konsenzusa jer mu je uvjet dvotrećinska većina u Saboru. Stoga su i u prosincu ustavni suci izabrani konsenzusom HDZ-a i lijevo-liberalne opozicije, primarno SDP-a. Jakšić je zapravo htio reći da bi trećeg suca, koji bi bio u poziciji prevage u Ustavnom sudu, morali zajednički predložiti HDZ i SDP. Time bi se, očito procjenjuju u SDP-u, osiguralo da taj sudac bude neutralan, da se ne bi priklonio ni jednom postojećem bloku u Ustavnom sudu.

Upitno je, međutim, mogu li HDZ i SDP pronaći u Hrvatskoj pravnika spremnog zanemariti svoj svjetonazor i političke preferencije. Pogotovo zato što naročito SDP nema pozitivna iskustva s ovakvom formulom izbora ustavnog suca. I Arlović je, naime, 2017. bio zajednički kandidat HDZ-a i SDP-a, a potom se je u Ustavnom sudu potpuno stopio s "HDZ-ovim sucima".

Kao svog dugogodišnjeg istaknutog dužnosnika, SDP je Arlovića 2009. poslao u Ustavni sud. Ali socijaldemokrati nisu baš bili zadovoljni njegovim djelovanjem i osam godina poslije je na sjednici Kluba zastupnika SDP-a, kada se odlučivalo o kandidatu za Ustavni sud, više glasova od njega dobio Selanec. No SDP-ovci nisu previše razmišljali kada je HDZ predložio da treći sudac bude Arlović.

Dodatnih šest mjeseci

Uostalom, on nije po broju glasova zastupnika SDP-a puno zaostao za Selanecom. U godinama koje su slijedile često su u SDP-u zažalili zbog pristanka da Arlović bude konsenzualni kandidat za Ustavni sud, makar njegov glas i nije bio presudan, jer HDZ je imao uvjerljivu većinu. Sada će zbog toga SDP vjerojatno biti oprezniji i do trećeg suca će se teže doći nego 2017.

Što se tiče preostala dva, Šeparović i Arlović neće opet biti u konkurenciji. Bio bi im to treći uzastopni osmogodišnji mandat, koji Sabor nije još nikome povjerio, i njih dvojica neće se ni prijaviti. Ali Selanec, rođen 1976., hoće i jasno je da će ga SDP ponovno predložiti. Jedno mjesto je, dakle, već popunjeno, ako će se uopće birati ustavne suce, dva ili sva tri. Budući da je u lipnju SDP rezolutno odbacio mogućnost davanja HDZ-u dva suca, vladajućoj koaliciji nije se žurilo s raspisivanjem javnog poziva. Saborski Odbor za Ustav, kojim predsjeda Malenica, odlučio je da će javni poziv startati 3. rujna, tek nešto više od mjesec dana prije završetka mandata Šeparoviću, Arloviću i Selanecu. Nije se, znači, ni računalo s dogovorom do 12. listopada, unaprijed je ukalkulirano da će ta trojica, u skladu s Ustavom, dobiti dodatnih šest mjeseci. Tako HDZ i SDP imaju vremena za pregovore do sredine travnja.