Gradonačenlik Sinja Miro Bulj na društvenim je mrežama nedavno pozvao na ponovno uvođenje kune kao hrvatske valute. U objavi pod naslovom "Vratimo hrvatsku kunu" Bulj piše da je "Plenković uvođenjem eura izdao nacionalne interese i državu".

- Govorio sam da će euro osiromašiti hrvatske građane i donijeti val poskupljenja. Nažalost, upravo to živimo danas, ono što je bilo jedna kuna sada je jedan euro. Obećavali su stabilnost, a što smo dobili? Plaće i mirovine bezvrijedne, cijene eksplodirale, narod prevaren - piše, između ostalog, Bulj i dodaje da je euro "za narod najveća prevara i pljačka".

- Ja šutjet neću! Borit ću se protiv svake dodvorničke politike koja prodaje naše interese, našu slobodu i našu Hrvatsku briselskim činovnicima - poručuje Bulj.

Uzroci inflacije

Ideje o ponovnom uvođenju kune ekonomski stručnjaci smatraju potpuno deplasiranima. Marko Tomljanović s Ekonomskog fakulteta u Rijeci kaže da sporadične ideje pojedinaca o ponovnom uvođenju kune naprvu zvuče lijepo i romantično, međutim, potrebno je sagledati širi kontekst i pravnu osnovu te obveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz europskih ugovora.

- Naime, s pristupanjem EU-u Republika Hrvatska potpisala je pristupni ugovor u kojem je navedeno da je naša obveza uvesti zajedniču valutu "u razumnom roku, kada se za to stvore uvjeti". Također, monetarna politika je označena kao jedno od područja isključivih nadležnosti EU-a. Uključivanjem u eurozonu i Schengen, zatvorili smo svoj integracijski put i postali "potpuna" i punopravna članica europskih integracija - podsjeća Tomljanović i dodaje da je uvođenje eura rezultiralo jačanjem hrvatske međunarodne pozicije te skokom kreditnog rejtinga.

Ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje navodi, pak, da je ideja o povratku kune rezultat zbrke u dijelu javnosti koji uvođenje eura smatra jedinim krivcem za inflaciju.

- Najčešći prigovor da je euro uzrok inflacije ne stoji jer zemlje koje nisu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske, od 2022. godine imaju veću inflaciju od Hrvatske. Riječ je o brkanju uzroka inflacije, a to su rat u Ukrajini, i s njim povezana energetska kriza, odnosno visoke cijene energenata, euro tu nije imao ulogu - navodi Šonje.

PIXSELL

Dodaje da smo uvođenjem eura dobili bitno niže troškove financiranja svih oblika duga s članicama europodručja, bilo da se radi o dugu države, kućanstava bilo poduzeća.

- Zahvaljujući uvođenju eura danas se zadužujemo niže od većine zemalja Europske unije, primjerice, kamata na stambene kredite danas nam prosječno iznosi dva posto, što je niže nego u Češkoj, Poljskoj ili Mađarskoj - podsjeća Šonje.

Dodaje da bi ponovno uvođenje kune donijelo štetu hrvatskom gospodarstvu jer bi nam porasla percepcija rizika i svi oblici financiranja, kao i kamate, odnosno poskupjela bi nam međunarodna trgovina. Tomljanović upozorava na činjenicu da Hrvatska, nažalost, nema gospodarski, društveni i politički ponder kao npr. Švedska ili Ujedinjeno Kraljevstvo, koji bi joj omogućio "igranje šaha" s EU-om i pregovaranje o (ne)uvođenju zajedničke valute.

- Svjesni smo da smo euro uveli u nepovoljnom razdoblju, koje je obilježeno posljedicama COVID-19 krize, recesijom te izraženom inflacijom, pri čemu većina stanovništva vidi samo velik rast cijena. Međutim, eliminirali smo valutni i tečajni rizik te još jače uključili nacionalnu trgovinu u međunarodne tijekove. Zapitajmo se kakva bi situacija bila bez uvođenja eura - kaže Tomljanović.

(Ne)spremni?

Također, potrebno je zapitati se tko bi pri potencijanom povratku kune snosio odgovornost za isključivanje Republike Hrvatske iz jednog od ključnih europskih mehanizama, navodi dalje Tomljanović i postavlja pitanje: Jesmo li spremni voditi samostalnu monetarnu politiku te istodobno osiguravati pozitivna kretanja hrvatskog gospodarstva?

- Euro, kao i sve ostale prednosti članstva u EU-u, daje nacionalnom gospodarstvu samo cijeli niz prilika. Kako ćemo iskoristiti pružene prilike, ovisi samo o nama - poručio je.

Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić upozorio je da Hrvatska nije bila spremna za uvođenje eura, zbog čega danas ima europske cijene, ali ne i plaće.

- Bio sam jedan od najglasnijih koji je govorio da Hrvatska nije spremna za euro. Euro je dobra valuta koja će nam više štetiti nego koristiti jer ćemo dobiti europske cijene, a nećemo dobiti europske plaće - rekao je Jurčić za N1 i dodao da su plaće u razvijenim zemljama EU-a trostruko veće od našeg prosjeka, a prosjek Europe dvostruko je veći od našeg.

- Zamislite da imamo samo 50 posto veće plaće nego što ih danas imamo, manje bismo pričali o tome - zaključio je Jurčić.