Iznos ukupne prosječne mirovine do kraja godine očekujemo da premaši 700 eura, a cilj je da do 2028. godine dođe na 800 eura, kazao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković odgovarajući tijekom aktualnog prijepodneva na pitanje Anke Mrak Taritaš (GLAS) o ukidanju oporezivanja mirovina.

„Naš cilj je da ukupna prosječna mirovina na kraju mandata, 2028. godine, dođe na 800 eura ... Na kraju ove godine očekujmo da će već biti iznad 700 eura”, rekao je Plenković u odgovoru zastupnici.

Mrak Taritaš najavila je da će predložiti izmjene Zakona o dohotku kako mirovine ne bi bile u poreznim škarama, navodeći da se Hrvatska nalazi na samom dnu EU-a po visini prosječne mirovine.

Taj porez prihod je lokalnih jedinica, razmotrit ćemo što je realno i koliko bi to fiskalno imalo posljedice na proračun, poručio je premijer.

Ministar financija Marko Primorac, na upit Ivice Mesića (DP) o mogućnosti smanjenja posebnog poreza na motorna vozila, istaknuo je da Vlada i dalje predana politici poreznog rasterećenja. „Cilj je dalje snižavanje te vrijednosne komponente”, kazao je.

Ministar turizma Tonči Glavina pohvalio se turističkim rezultatima u ovoj godini, iznoseći procjenu da će prihodi u turizmu u ovoj godini prijeći 15,5 milijardi eura, a ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ulaganjima u kulturu.

„To radimo kroz natječaje, kroz rad vijeća koje neovisno odlučuje o programima, kroz demokratski, pluralistički pogled na ono što kultura u jednoj europskoj državi jest”, rekla je ministrica.

Istaknula je i poticanje ravnomjernog regionalnog sudjelovanja u kulturi, da se građanima i u manjim sredinama omogući sudjelovanje u kulturnom životu.

Premijer SDP-u i Možemo: Konstruirate povijesni revizionizam i ustaštvo

Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak, sa saborskog Aktualnog prijepodneva, strankama ljevice, SDP-u i Možemo, kako im neće proći narativ po kojem su on ili njegova vlada mecene ustašizacije, a on patron (zaštitnik) povijesnog revizionizma.

„Konstruirate, svjesno i namjerno, povijesni revizionizam i ustaštvo, i još ga lažno imputirate HDZ-u. Niti je to realnost, niti to HDZ radi“, poručio im je premijer.

Rekao im je i kako kreću s dvije u potpunosti izmišljene teze ne bi li doveli u pitanje poziciju HDZ-a na desnom centru, a lidera HDZ-a proglasili ili kukavicom ili mecenom ustašluka u Hrvatskoj. To je okvir koji ste si pripremili, a koji je užasno proziran, potpuno nerealan, naglasio je.

Ponovio je i kako izričaj organizatora festivala u Benkovcu Nosi se! nije po njegovom „guštu“, ali i dodao „neka govore što hoće“, te da je ista stvar sa Fališem. „To vam je Hrvatska, a ovo što ste si vi izmislili, to samo vama može proći, normalnim ljudima ne može“, rekao im je i izjavio kako će HDZ zato opet pobijediti na izborima.

Poruku za one koji spominju „zabranitelje“, imao je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. „Nemojte etiketirati jedne, a druge amnestirati od istog čina koji su radili“, poručio im je, te ih zapitao sjećaju li se peticije da se zabrani koncert Marka Perkovića Thompsona. „Jeste li te ljude nazvali zabraniteljima, niste, jer ste možda i vi bili među njima“, spočitnuo im je.

Dušica Radojčić (Možemo) odgovorila mu je kako ne vidi razliku između peticije, koja je legitimno sredstvo izražavanja mišljenja i „zabranitelja“ koji fizički onemogućavaju kulturne događaje.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) na čije se izjave premijer dijelom referirao prozvala ga je da Hrvatsku vodi u autokraciju, da uništava neovisne institucije, da je „prvi“ zaštitnik korupcije, da je postao i mecena ustašizacije društva, da se ne drži Ustava. „Vaše djelovanje je duboko nedomoljubno i povijest će vam kad-tad suditi, po vama se ništa neće zvati“, rekla je.

Glasovac: U Austriji su stroge kazne za propagiranje fašizma

Sabina Glasovac (SDP) tražila je od ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda da komentira „činjenicu“ da Vlada toleriranjem ustaškog pozdrava i simbola u Hrvatskoj dovodi hrvatske građane u priliku da mogu biti izloženi strogim kaznama u državi u kojoj rade i žive.  Navela je, naime, kako su austrijske vlasti, odmah nakon koncerta MPT u Zagrebu krenule utvrđivati jesu li Hrvati s austrijskim državljanstvom ili s reguliranim boravkom na koncertu prekršiti stroge austrijske zakone koji se odnose na propagiranje fašizma.

„Ne morate plašiti građane da će bilo tko od njih 500.000, tko je bio na koncertu u Zagrebu ili Sinju biti procesuirani. To je jedan pokušaj iskrivljavanja teze i plašenja ljudi da više ne idu na te koncerte, jer mogu odgovarati u Austriji ili gdje drugdje“, odgovorio joj je Medved.

Ponovio je kako su u Hrvatskoj u tom pogledu stvari jasne, te kako ne treba stvarati „izvanredno stanje“ s osnove glazbe, koncerata, nazočnih na njima.

Dalibor Paus (IDS) zatražio je od ministra gospodarstva jasan odgovor razmatra li se mogućnost gradnje nuklearne elektrane na području današnje termoelektrane Plomin.

O konkretnim lokacijama sud će na kraju donijeti struka, odgovorio mu je Ante Šušnjar i podsjetio da se TE Plomin mora ugasiti do 2032./33. godine. „No, što se tiče sigurnosti opskrbe električnom energijom, Vlada i Ministarstvo o tome vode računa, a struka je ta koja će reći može li se tamo graditi nešto u smislu malog modularnog reaktora“, izjavio je.

Neodgovaranje upućuje da se to razmatra kao jedna od mogućih lokacija, zaključio je Paus.

Ministar obrane Ivan Anušić potvrdno je odgovorio na upit Tomislava Zadre (HDZ) hoće li suradnja s Južnom Korejom, koju je nedavno posjetio, ojačati ulogu Hrvatske unutar NATO saveza. U Južnoj Koreji smo potpisali sporazum, hrvatska tvrtka napravila je odličan posao, rekao je Anušić, opetujući kako je njegov prvenstveni cilj jačanje hrvatske obrambene i vojne  industrije, te kako ima dosta prostora za razvijanje gospodarstva u niši koja do sada nije bila jaka.

Jedan od najdužih 'aktualaca' završio prepucavanjem Možemo! i HDZ-a oko Palestine

Skoro sedam sati zastupnici su u ponedjeljak postavljali pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima, a gotovo cijeli 'aktualac' sveo se na raspravu oko pozdrava 'Za dom spremni' dok je završnicu obilježilo prepucavanje zastupnika Možemo! i HDZ-a oko priznavanja Palestine.

"Od početka sukoba u Gazi vaša Vlada i zastupnici glasali su protiv primirja, priznanja Palestine, primanja Palestine u članstvo UN-a, hitnog okončanja humanitarne krize, zaštite novinara u Gazi, a onda ste primili izraelskog ministra iz Vlade koja provodi genocid nad palestinskim narodom. Vaš ministar šutke stoji kraj čovjeka koji je nedavno izjavio da u Gazi gladi nema", istaknula je Ivana Kekin (Možemo!). 

Navodeći podatak kako većina hrvatskih građana želi bezuvjetno priznanje Palestine jer "prepoznaju pravu stranu povijesti", zastupnica je upitala premijera Andreja Plenkovića kada će skupiti zrno ljudskosti i konačno osuditi genocid te priznati Palestinu. 

"Nakon što tri godine zajedno s Milanovićem šutite kao mali miševi na rusku agresiju na Ukrajinu, vi nama docirate o vanjskopolitičkim temama. Kad je bio potres vezivali ste se ispred sabora, a mi donijeli za Zagreb tri milijarde eura. Kad ste se vi založili za prava Hrvata u BiH? Huškali ste EU zastupnike da kritiziraju postupanje policije ne bi li usporili članstvo Hrvatske u Schengen", odgovorio je Plenković protupitanjima.

Naglasio je da je "neistina" da je Hrvatska glasala protiv svega što je Kekin navela. "Ministar Grlić Radman je prvo pozvao palestinsku ministricu, a potom i izraelskog ministra jer želimo biti akter koji pokušava svoje iskustvo žrtve i rješavanja sukoba staviti u funkciju iznalaženja cjelovitog rješenja za izraelsko-palestinski sukob koji traje desetljećima. Konzistentna politika svih hrvatskih vlada u kontekstu izraelsko-palestinskog sukoba je bila dvodržavno rješenje koje podrazumijeva da Palestinci dobiju državu i da Izrael živi u miru", istaknuo je.

Kekin je istaknula kako ga se "mnogi stide već danas, a da će ga se stidjeti i buduće generacije", na što je HDZ-ov Andro Krstulović Opara uzvratio da populizam Možemo! neće spasiti civile i riješiti humanitarnu krizu.

"147 zemalja je priznalo Palestinu, taoci su i dan danas u podrumima, djeca i dalje ginu, ništa se nije promijenilo, pustite diplomaciju da radi svoj posao", dodao je.