Na hrvatskim gradilištima u prvih sedam mjeseci 2025. godine inspektori rada otkrili su stotine neprijavljenih radnika i gotovo 700 prekršaja u industriji koja bi trebala biti temelj razvoja, a zapravo postaje ogledni primjer nesigurnosti, sive zone i sustavne zlouporabe radničkih prava.

Inspektori rada Državnog inspektorata obavili su u tom razdoblju 734 inspekcijska nadzora primjene propisa u području radnih odnosa u djelatnosti građevinarstva pri čemu su utvrdili da su radila 193 radnika, uključujući i strance državljane trećih zemalja, a koje poslodavci nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme te 225 državljana trećih zemalja koji su radili protivno odredbama Zakona o strancima kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Također je utvrđen i niz drugih prekršaja kao što su neisplata minimalne plaće ili nezakoniti obračun i isplata plaće, uključujući pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i slično.

Od Srbije do Indije

Osim pokretanja prekršajnih postupaka zbog osnovane sumnje na počinjenje 692 prekršaja propisa o radnim odnosima, u slučajevima kada je utvrđeno da su u tijeku nadzora kod poslodavaca radila 102 državljana trećih zemalja, inspektori rada su za 42 poslodavca usmenim rješenjem u zapisniku privremeno zabranili obavljanje djelatnosti odnosno državljanima trećih zemalja pružanje usluga za inozemnog poslodavca u trajanju od 30 dana.

S obzirom na to da je deset poslodavaca u roku od tri dana, od dana izricanja mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti, uplatilo iznos od 3981,68 eura za svakog stranca u korist Državnog proračuna, u tim slučajevima mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti nisu izvršene, a usmena rješenja su ukinuta. Po toj osnovi na propisani račun Državnog proračuna u navedenom razdoblju uplaćeno je 75.651,92 eura.

Većina stranaca zatečena u nezakonitom radu (bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada) bili su državljani Indije, Nepala, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova. Iz DIRH-a navode da je nezakoniti rad državljana trećih zemalja najčešće bio utvrđen u djelatnosti građevinarstva, prijevoza (taxi) i ugostiteljstva.

U istom razdoblju inspektori su donijeli 60 rješenja kojima su poslodavcima naložili da ukupno 117 radnika, od kojih 71 stranac - državljanin treće zemlje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika i uplate novčanog iznosa od 2650 eura u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika, odnosno 6630 eura ako je neprijavljeni rad radnika kod istog poslodavca utvrđen drugi i svaki sljedeći put u razdoblju od šest godina. Po osnovi navedenih rješenja poslodavcima je naloženo da u Državni proračun uplate ukupno 329.750 eura.

U DIRH-u također ističu da su u pogledu povrede odredaba Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa iz područja radnih odnosa i zaštite na radu, državljani trećih zemalja izjednačeni s domaćim radnicima te se ne vodi posebna evidencija o tome koliko je povreda propisa počinjeno u odnosu na državljane trećih zemalja.

Kolektivni ugovor

Glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Domagoj Ferdebar istaknuo je kako podržavaju aktivnosti DIRH-a oko jačanja nadzora u dijelu plaća, radnog vremena i drugog.

- Rezultati inspekcijskih nadzora potvrđuju stanje koje u Hrvatskoj nije novost, nego nažalost dugogodišnja praksa kod dijela poslodavaca kako u građevinarstvu tako i u mnogim drugim djelatnostima, svaka na svoj način. Primjeri su različiti, od kontinuiranog rada bez prijave, prijave nakon mjesec dva rada odnosno nakon provjere iskustva radnika, potpisivanja novog ugovora o radu, a koji nikad nije registriran, do najčešćeg oblika; prijave na minimalnu plaću pa isplate ostatka na ruke - tvrdi Ferdebar napominjući kako sigurno ima još mnogo drugih oblika, ali da su ovo po njihovim saznanjima bili najčešći.

SGH prati svoje članove u pogledu primjene sektorskog Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (KUG) i više od 40 kolektivnih ugovora na razini poslodavca koji se primjenjuju kod poslodavaca kod kojih su sindikalno organizirani.

- Ako nam članovi jave da postoje određena kršenja kolektivnog ugovora, najčešće takve situacije rješavamo mirnim putem s poslodavcem. KUG je instrument kojim pomažemo svim građevinskim radnicima u Hrvatskoj, kako bi imali višu razinu prava od zakonski zajamčenih minimalnih. To su ponajprije plaće više od minimalne plaće koju Vlada RH donosi svake godine, više dana godišnjeg odmora, dodaci na plaću i druga materijalna prava - naglašava glavni tajnik SGH-a.

Staž i uvjeti rada

Poziva i ostale građevinske radnike da se učlane u SGH te kroz aktivno članstvo poboljšaju svoje uvjete rada. Ferdebar podsjeća da SGH sa svojim socijalnim partnerima, poslodavcima iz HUP-UPG-a, kolektivno pregovara i sklapa KUG od 1996. godine te da je od 2002. godine država prepoznala KUG kao kvalitetan instrument za bolje uređenje uvjeta rada u sektoru građevinarstva.

- Ministar rada od 2002. proširuje primjenu KUG-a na sve poslodavce u građevinarstvu, što mu daje snagu zakona i plaće raspoređene u 11 grupa složenosti poslova su zapravo minimalne plaće za građevinarstvo. U praksi to znači da građevinski radnik s iskustvom mora biti raspoređen i prijavljen minimalno na IV.a grupu poslova s brutoplaćom 1196 eura, a ne na 970 eura. Iako ni to nije visoka plaća, ipak radi razliku koju treba poštovati - tvrdi Ferdebar, dodajući da uz to KUG ima propisane dodatke na plaću koji radniku s više staža i koji radi u otežanim uvjetima dodatno povisuju plaću.

Što se pak tiče stranih radnika, SGH od 2016. godine priprema materijale na stranim jezicima kako bi im omogućio bolje razumijevanje prava dok rade u građevinarstvu u RH.

- Za strane radnike situacija je još teža u nekim tvrtkama u kojima su osim direktora/voditelja gotovo svi radnici s Dalekog istoka. Njihovo nepoznavanje jezika i prava dovodi ih u vrlo nepovoljan položaj u odnosu prema poslodavca, nepovoljan do te mjere da neki poslodavci zadržavaju putovnice stranih radnika i onemogućuju im odlazak u slučaju nezadovoljstva uvjetima rada - zaključuje glavni tajnik SGH-a Domagoj Ferdebar.