HPK: Domaća pšenica ne smije biti treća klasa, nužne izmjene pravilnika o otkupu
U RH je 27.000 aktivnih PG-ova, dok ostali primaju potpore, no poljoprivreda im nije primarna djelatnost
Odbor za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) održao je u petak u Zagrebu sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidom Vlajčićem, na kojem se razgovaralo o aktualnom stanju u ratarskom sektoru, a na temelju zahtjeva koji je to tijelo Komore poslalo u Ministarstvo poljoprivrede početkom mjeseca, nakon što je Odbor zasjedao u Đakovu i odatle odaslao poruku o teškom stanju u tom dijelu poljoprivredne proizvodnje.
Razgovaralo se o izmjenama Pravilnika o otkupu žitarica budući da se domaća pšenica tretira danas kao treća klasa po cijeni od 150 eura za tonu, dok je u Italiji ista ta pšenica tretirana kao prva i prva A klasa. Razgovaralo se i o definiciji aktivnog poljoprivrednika, a kako je ranije objavljeno, HPK smatra da je u Hrvatskoj od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava aktivno njih oko 27.000, dok preostali dio prima potpore, pri čemu im poljoprivreda nije primarna djelatnost.
- Zadovoljni smo današnjim sastankom jer su konačno saslušani naši zahtjevi i usuglasili smo se kako ćemo zajednički raditi na pronalaženju rješenja i mjera za sve navedene probleme koji nas muče. Jedno od najvažnijih pitanja koje smo pokrenuli pitanje je Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je ključan za budućnost poljoprivrede, pri čemu Komora smatra kako je taj zakon potrebno hitno mijenjati te u njegovoj izradi mora sudjelovati veći broj predstavnika HPK-a. U tom smislu, očekujemo da će aktivnosti oko izmjena krenuti što ranije, kako bi Zakon bio što prije usvojen - izjavio je predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić.
Iz Ministarstva je najavljeno kako će radna skupina za izmjenu Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu uskoro početi rad, a istaknuto je kako je riječ o velikom političkom pitanju za koje je potreban konsenzus svih dionika. HPK i dalje inzistira da u radnoj skupini ima više svojih predstavnika te da se budući zakon temelji na pravednoj raspodijeli državne zemlje proizvođačima koji doprinose rastu proizvodnje, podizanju samodostatnosti i razvoju poljoprivrede, zapošljavanju i očuvanju ruralnih prostora.
Na sastanku je zaključeno da Ministarstvo poljoprivrede zajedno s Poljoprivrednom komorom radi na izradi uvjeta za kapitalna ulaganja za 2026. godinu, kao i da država nije u mogućnosti utjecati na cijenu žitarica na tržištu. Ono što se može hitno napraviti jest da se definiraju drukčiji parametri za otkup, po uzoru na Italiju, Austriju i Mađarsku, pri čemi će Ministarstvo pričekati da HPK pošalje parametre kako bi se potom zajednički radilo na izradi novog Pravilnika o otkupu žitarica.