Deset godina od migrantskog vala koji je promijenio Europu
Gospodarstvo EU-a opterećeno je socijalnim sustavima, društvo suočeno s podjelama, a politika s populizmom
Mi to možemo! Te tri riječi, koje je prije točno deset godina izrekla Angela Merkel, bile su dovoljne da uruše sigurnosnu situaciju na području Europe, izazovu rast desnice diljem kontinenta, promjene sudbine milijuna ljudi te, u konačnici, dovedu u pitanje i same postulate Europske unije. Naime, upravo je prije jednog desetljeća, na svojevrstan "poziv" njemačke kancelarke, krenuo golemi imigrantski val, koji je, od Grčke na jugu do Švedske na sjeveru, preplavio Europsku uniju, te Europa kakvu smo o tada poznavali više ne postoji.
Nezaustavljivi
U tome trenutku stotine tisuća ljudi, mahom iz Sirije, Afganistana i Iraka već su bile nagomilane u kampovima na zapadu Turske, kamo su izbjegle pred ratnim strahotama u svojim državama, pokušavajući se, na ovaj ili onaj način, prebaciti do zapadne Europe, koju su vidjele kao obećanu zemlju, zemlju meda i mlijeka. No nakon govora Angele Merkel, koji su oni protumačili kao poziv u Njemačku, nitko ih nije mogao zaustaviti. Gotovo preko noći stotinama, pa i tisućama, malih brodica počeli su se prebacivati do obala Grčke i potom, u nepreglednim kolonama, pješice se kretati k sjeveru. Iako u tvoj masi ljudi gotovo nitko nije imao dokumente, relativno su lako, za nekoliko dana, došli preko Makedonije i Srbije do granice s Hrvatskom, s idejom da napokon uđu na cjeloviti teritorij EU-a i prebace se do Njemačke. Među njima je u tome trenutku kolala priča da svakog imigranta u Njemačkoj čeka besplatan stan, automobil i mjesečna naknada s kojom će lagodno proživjeti ostatak života, pa nema sumnje kako im je motiv za prelazak bio užasno visok.
- To je bilo strašno. Doslovno su se preko noći tisuće imigranata pojavile pred granicom i nahrupile u zemlju. Ne samo preko graničnog prijelaza, dolazili su preko polja, kroz šume, bila je to bujica ljudi koji su se najednom stvorili niotkuda - kaže jedan od stanovnika Belog Manastira, koji je, kao pogranično područje, bio prvi "na udaru".
Na sjeveru, Mađarska je vojska odmah počela dizati ograde od bodljikave žice kanalizirajući tako imigrante u Hrvatsku, koja ih je, nakon prvotnog šoka, počela organizirano vlakovima prevoziti do slovenske granice. U nekoliko mjeseci tom je "balkanskom rutom" prošlo više od milijun ljudi, koji su mahom završili na sjeveru Europe, u Njemačkoj, ali i u Švedskoj.
Rezultat je bio svojevrsni kaos u prvo vrijeme, a svi sigurnosni protokoli poput kontrole dokumenata prilikom prelaska granice, pa čak i evidentiranja ulaska u Europsku uniju, pali su u vodu.
Nespremni
- Europske zemlje nisu bile pripravne na takvu situaciju. Niti su europske zemlje imale neku zajedničku politiku prema imigrantima, niti su imale instrumente integracije. Time je nanesena velika šteta, kako tim ljudima koji su dolazili tako i samom domaćem stanovništvu - kaže za naše novine demograf i akademik, dr. Anđelko Akrap.
Naime, kada su vidjeli kako je ruta za useljavanje otvorena, na put prema Europi krenuli su ne samo izbjeglice iz ratom pogođenih područja Bliskog istoka nego i stanovnici zemalja srednje Azije, poput Pakistana ili Indije, te stanovnici sjeverne i srednje Afrike, koji su to vidjeli kao priliku života da, jednom za svagda, riješe svoje egzistencijalne probleme i presele se u stvarnu civilizaciju. No to je donijelo cijeli niz problema, koji postoje i danas.
Deset godina poslije Švedska, kao jedna od nekadašnjih odrednica imigranata, jedna je od najnesigurnijih zemalja Europe, izići na ulicu u pojedinim dijelovima Stockholma, nakon što zađe sunce, baš i nije najpametnija odluka. U Njemačkoj, pak, posebice na istoku zemlje, u velikom je porastu AfD kao izrazito desna stranka, kojoj je, između ostalog, politička agenda smanjenje broja stranaca u državi. Sigurnosna situacija znatno je složenija nego prije jednog desetljeća.
- Nema nikakve sumnje da su, među više od milijun ljudi koji su u kratkom vremenu, bez neke velike kontrole, ušli u Europsku uniju i spavači ili bar simpatizeri raznih terorističkih organizacija, i da su i oni danas tamo. U vrijeme tog velikog imigrantskog vala Islamska država bila je aktivna, Al Qaida je bila znatno jača nego danas, i više je nego sigurno da su njezini pripadnici danas na ulicama zapadnoeuropskih gradova. Neke kontrole su službe sigurnosti obavljale, no to je sve bilo vrlo plitko i površno, i pitanje je što nas čeka - kaže nam sigurnosni analitičar Zoran Grgić.
Posljedice
Danas, deset godina poslije, imigrantski valovi još uvijek postoje, no ni približno veliki kao tada. Dok je te, 2015. godine preko granice nahrupilo oko 1,2 milijuna ljudi, sada ih, na godišnjoj razini, azil u Europi zatraži oko stotinu tisuća. No demografska, socijalna i politička slika Europske unije je promijenjena. Njemački kancelar Merz prije nekoliko je tjedana ustvrdio kako će reforma socijalnog sustava biti nužna jer država više nema mogućnosti pomaganja nezaposlenima. Među njima, nema sumnje, velik broj čine i ljudi koji su prije deset godina došli na krilima imigrantskog vala.
Zbog svog je poziva imigrantima i Angela Merkel osobno platila prilično visoku cijenu. Njezina popularnost među biračima počela je strmoglavo padati nakon što su njemačke gradove preplavili došljaci s Bliskog istoka i iz Azije, na čelu vlade zadržala se još nekoliko godina, a potom se potpuno povukla iz politike. Prije toga je javno priznala kako je njezin poziv imigrantima bio pogreška, jer nije očekivala da će odziv očajnih ljudi koji su spremni pješice se zaputiti na tisućama kilometara dalek put kako bi se dokopali Njemačke biti toliko velik.
