Glavna turistička sezona približava se svom završetku. Kod nekih je ugostitelja "jako loša", drugi kažu da je na lanjskoj razini. Svi se, međutim, slažu da su ulazni troškovi jako rasli, te da je dio gostiju trošenje u ugostiteljskim objektima zamijenio kupovinom u supermarketima.

I u njoma su cijene veće nego u njihovim zemljama pa su i, unatoč tome, redovi u trgovinama na Jadranu ovog ljeta bili najduži dosad. Kako ocjenjuju ovogodišnju sezonu, pitali smo stoga nekoliko ugostitelja na Kvarneru, u Istri te na zadarskom području.

Negativni publicitet

Ivan Milanović, predsjednik Udruženja obrtnika Cres - Lošinj, naveo je kako je srpanj bio relativno dobar, prvih desetak dana kolovoza je bilo fenomenalno, a onda je promet malo pao te se pred kraj mjeseca opet popravio.

- Problem je što su gosti dosta u strahu oko cijena, mediji ih "bombardiraju" pričama da smo skupa destinacija i jasno da su gosti onda uvjereni kako smo strahovito skupi. Gost koji je došao prije tri godine i tada nije gledao cijene, ove godine gleda na cijene i kaže da smo poskupili. Iako cijene nismo dizali tri godine. Očito se stvorila ta nekakva kolektivna percepcija o skupoći. Osim toga, čini mi se da smo kod nekih gostiju još uvijek percipirani kao jeftina destinacija od prije 30 godina što definitivno više nismo. Činjenica je i da gosti lošije žive nego prije tri, četiri godine i više paze na troškove. Sve je u Europi u nekoj mjeri pogodila globalna ekonomska kriza, što i mi onda osjećamo - kaže ovaj ugostitelj navodeći kako je u njegovim objektima bruto promet na otprilike lanjskim brojkama, no ulazni troškovi su veći.

- Prošla su vremena kada se od jedne sezone moglo kupiti novu barku ili auto. Ali sve u svemu, kod nas gostiju ima, naoko je nešto manje, ali financijski to ne primjećujem puno - kazao je Milanović.

VEDRAN KARUZA

Ove je godine, dodaje, stiglo puno gostiju iz Srbije, koji su poznati kao odlični potrošači, puno više ima Mađara i Poljaka, a u većem broju su stigli i gosti iz Francuske... Nešto je više Talijana, Austrijanci su konstanta, Nijemaca ima značajno manje. Ove godine, otkriva, nije bilo ni gostiju iz skandinavskih zemalja.

Zoran Petrinić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika otoka Krka, kaže kako je, unatoč tome što turistička sezona u Hrvatskoj zasad bilježi dobre brojke u dolascima i noćenjima, realnost ugostitelja daleko od idilične.

- Iza rasta potražnje kriju se drastično povećani troškovi osoblja, nabave robe i najmova prostora. Inflacija je učinila svoje, a mogućnosti za prilagodbu sve su manje. Dodatno, ugostitelji su pod sve većim pritiskom inspekcija, koje često djeluju više represivno nego savjetodavno. Ono što najviše frustrira male obrtnike jest potpuni izostanak birokratske i zakonodavne relaksacije koja bi smanjila troškove i papirologiju. Umjesto da se posvete svojim gostima i kvaliteti usluge, sve više vremena odlazi na administraciju i borbu s propisima - ukazao je ovaj ugostitelj.

Nesrazmjer kadra

Velik problem je nedostatak radne snage.

- Radne snage i dalje kronično nedostaje, a oni koji ostaju u poslu rade pod velikim pritiskom. Pitanje je koliko je ovakav model dugoročno održiv. Bez ozbiljnih reformi, sezona će brojkama izgledati dobro, ali će realnost onih koji je nose biti sve teža - zaključuje Petrinić.

Robert Kovačević iz Ceha ugostitelja Udruženja obrtnika Zadar kaže kako se ne treba pretjerivati u ocjenama sezone, jer očito je kako u posljednjih deset godina potrošnja konstantno varira. Veliki broj gostiju, dodaje, više ne jamči dobru potrošnju. Cijene u turizmu problematične su, kaže, samo onim posjetiteljima koji inače u destinaciju dolaze s malim budžetima, te svaki potrošeni euro dva put okreću. Veći je problem, ističe, činjenica da je život postao preskup - ljudima su skupe osnovne namirnice, režije... ugostitelje muče ulazni troškovi poslovanja.

USTUPLJENO

- Ugostiteljstvo je tercijarna, a ne primarna djelatnost. Mi ovisimo o previše eksternih faktora na koje nemamo utjecaja. Iako službene politike idu k zaustavljanju bujanja turizma, pad kvalitete usluga neupitan je. Ne treba nam bujanje bez ploda, cvijet bez latica. Upravo je zbog toga kvalitetna radna snaga razvučena do maksimuma, previše se oslanja na slabo kvalificiranu radnu snagu, zbog čega naše usluge više nisu na jednakoj razini kvalitete - smatra Kovačević.

Zaključuje kako na tržištu postoji očiti strukturni nesrazmjer kadrova potrebnih tržištu rada te da studije održivosti koje se izrađuju treba uistinu iskoristiti kao alat koji će regulirati daljnji rast turističkog tržišta, ne samo u komunalnom i prostornom, već i u kvalitativnom i profesionalnom smislu.

Na problem radne snage upozorava i Stanislav Briškoski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Istarske županije, napominjući kako Istra oduvijek ovisi o radnicima koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske ili iz drugih zemalja.

Skupoća ne vodi nigdje

- U sektoru ugostiteljstva Istra je oduvijek vapila za radnom snagom, te već desetljećima svake sezone u Istru dolaze radnici iz Slavonije, bez kojih istarski turizam ne bi funkcionirao. Naravno, s porastom cijena, porasle su i plaće za radnike, no puno veći trošak jest onaj za smještaj radnika, koji je prije par godina iznosio 100 eura po osobi, a sada je 500 eura - kaže Briškoski.

Kada je riječ o strukturi gostiju, kaže da u ugostiteljskim objektima primjećuju da, kao i svake godine, imaju goste iz Njemačke, Austrije i Slovenije. Bilježi se rast gostiju iz Poljske i Mađarske, a Talijanima se nadaju u većem broju u posezoni.

- Trebamo se držati kvalitete i pravila vrijednosti za novac, jer vidjeli smo da skupoća ne vodi nigdje, a tu mislim i na visoke cijene namirnica i pića u maloprodaji. Za svakoga gosta treba se potruditi, i moramo biti svjesni da tržište nudi zaista veliku ponudu, a gost zna što želi… Vrijeme je da gledamo drugačije turizam, jer dosadašnja pravila više ne vrijede - zaključuje Briškoski.