Potrošnja u maloprodaji u srpnju je, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na lipanj realno pala za četiri posto, dok je u odnosu na srpanj prošle godine uvećana tek za 1,4 posto, što je znatno sporiji rast na godišnjoj razini nego u lipnju, kada je potrošnja snažno porasla za 7,5 posto.

Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,9 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 7,6 posto, navode u DZS-u.

Iako potrošnja na godišnjoj razini bilježi kontinuirani rast već 28. mjesec zaredom, osjetan pad potrošnje u udarnom turističkom mjesecu je neuobičajen s obzirom na turistički promet, a iz Nezavisnih hrvatskih sindikata poručuju da pad potrošnje pokazuje da građani sve teže prate rast cijena i troškova života.

- Povećanje stopa inflacije iz mjeseca u mjesec, kao i konstantno povećanje troškova života prvenstveno vezano uz troškove hrane i usluga, posljedično dovodi do pada kupovne moći naših radnika i građana. Vidimo da i unatoč visokom broju stranih gostiju tijekom ljeta, i oni troše osjetno manje nego ranijih godina što je dodatni pokazatelj visokih cijena, te da naše gospodarstvo ne smijemo u najvećem dijelu temeljiti na turizmu - kaže Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Stoga je neophodno da zaštitimo životni standard naših radnika i građana sa povećanjem plaća, koje će biti dovoljne za normalan, dostojanstven i primjeren život, kaže Jović, što NHS stalno javno prezentira i kroz prijedloge za povećanjem i usklađivanjem minimalne plaće (medijalna i prosječna plaća) dva puta godišnje, razgovorima oko povećanja osobnog odbitka.

- Naši radnici su u odnosu na prosječni trošak rada prema Eurostatu za 2024. godinu potplaćeni jer trošak rada iznosi 16,5 eura, dok je europski prosjek 33,5 eura i taj podatak jasno govori da moramo ići u povećanje plaća radnika, kako bi mogli pratiti troškove života - poručuje Jović.

Budući da je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u srpnju na godišnjoj razini ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja ove godine, a pad potrošnje na mjesečnoj razini u srpnju zasad se ne može uzeti kao naznaka narušavnja rasta gospodarstva.

Podsjetimo, DZS je ranije ovoga tjedna objavio da je u drugom tromjesečju ove godine BDP porastao već 18. kvartal zaredom, i to za 3,4 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 2,9 posto u prethodnom kvartalu. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar posebno je apostrofirao promjenu strukture BDP-a koja pokazuje pad potrošnje, a rast investicija što ga, kako je rekao, jako veseli. S druge strane, inflacija u srpnju je ubrzala s 3,7 posto, koliko je iznosila u lipnju, na 4,1 posto, ponajviše potaknuta rastom cijena hrane, pića i duhana od 6,6 posto, čime je rast cijena hrane pretekao rast cijena usluga, koje su dosad najviše doprinosile inflaciji u Hrvatskoj.