Rast hrvatskog gospodarstva potaknuli su potrošnja građana i investicije
Ministra financija raduje iznadprosječan rast BDP-a, a ministra gospodarstva promjena njegove strukture
Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao je u drugom tromjesječju na 3,4 posto u odnosu prema istom kvartalu prošle godine, i to brže nego u prethodnom tromjesječju, kada je rast iznosio 2,9 posto, prva je procjena Državnog zavoda za statistiku. To je već 18. kvartal zaredom kako domaće gospodarstvo raste, a za rast su najzaslužniji potrošnja kućanstava i investicije.
Premijer Andrej Plenković je, komentirajući rast gospodarstva na društvenoj mreži X, istaknuo da je rast od 3,4 posto treći najveći rast gospodarstva u Europskoj uniji.
Projekcije 3,3 posto
- Vlada Republike Hrvatske nastavit će svojim politikama poticati snažan rast BDP-a, kao i plaća, zaposlenosti, ulaganja i ukupnog životnog standarda građana. Želimo da prednosti gospodarskog rasta osjeti svako hrvatsko kućanstvo - poručio je Plenković.
Dodao je da se približavamo prosječnoj razvijenosti Europske unije te da smo dosad dosegnuli 77 posto prosjeka razvijenosti.
- U usporedbi s drugim članicama EU-a, bilježimo iznadprosječan rast, on je nekoliko puta veći nego prosjek EU-a (1,5 posto) i eurozone. Gledajući kvartalno, rast u Hrvatskoj je 1,2 posto, a u EU-u je 0,2 posto. Brže od nas su rasli samo Cipar i Irska - podsjetio je ministar financija Marko Primorac.
Pritom je otkrio koliko je turizam utjecao na BDP.
- Potrošnja je jedan generator rasta BDP-a, a turistička sezona je tomu pridonijela. Potrošnja je imala dodatan doprinos od 2,3 posto u rastu BDP-a, ali i brutoinvesticije fiksnog kapitala, gdje je ulagač i država, tu je snažan i građevinski sektor, te ovdje možemo očekivati i nastavak značajnih stopa rasta - ustvrdio je Primorac.
Podsjetio je da Vladine projekcije predviđaju rast BDP-a u ovoj godini od 3,3 posto.
Sve kategorije BDP-a ostvarile su rast, osim izvoza usluga. Tako je potrošnja kućanstava, najveće sastavnica hrvatskog BDP-a, u drugom tromjesječju porasla za 4 posto, znatno brže nego u prva tri ovogodišnja mjeseca, kada je rast iznosio 1,7 posto. S druge strane, rast potrošnje države usporio je s 5,8 posto, koliko je iznosio u prvom kvartalu, na 2,4 posto. Usporio je i uvoz roba i usluga na 3,3 posto, što je znatno manje od 8,8 posto rasta u prvom kvartalu. No i izvoz je usporio, s visokih 6 posto rasta ostvarenog u prvom tromjesječju na 1,6 posto u drugom. Pritom je izvoz roba porastao za 3,7 posto, a izvoz usluga pao za 0,3 posto. Komentirajući te podatke, ministar gospodarstva Ante Šušnjar posebno je naglasio promjenu strukture BDP-a.
- Veseli me što se struktura rasta mijenja. Iako je i dalje dominantno potaknuta potrošnjom, smanjila se potrošnja kućanstava i države, a imamo i pozitivan doprinos rasta izvoza i smanjenje uvoza. Posebno veseli rast u prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, koji je 4,1 posto. To je promišljena politika ove Vlade, jer smo promijenili mnogo zakona koji se tiču poticanja ulaganja te istraživanja i razvoja. Treba nam još malo vremena kako bi se ostvario puni efekt - rekao je Šušnjar.
Spomenuo je pritom akcijske planove za rasterećenje od parafiskalnih nameta, koji su "olakšali" gospodarstvo za 135 milijuna eura, dodavši da očekuje dodatno rasterećenje od 365 milijuna eura. Naše gospodarstvo postalo je konkurentno, jer od neovisnosti imamo 54 milijarde eura izravnih investicija, od kojih je rekordna 2023. godina, naveo je Šušnjar.
Paket pomoći
- Kontinuirano pozitivan trend kretanja hrvatskog BDP-a općenito je pozitivna činjenica, no treba uzeti u obzir da je Hrvatska članica EU-a s osjetnim gospodarskim i društvenim zaostajanjima u odnosu prema razvijenim članicama, te je stoga kontinuirani gospodarski rast očekivan i donekle "normalan" - kaže izv. prof. dr. Marko Tomljanović s Katedre za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
- Nova izvješća EU-a upućuju kako najveći dio rasta čine osobna potrošnja i investicije, što je uvelike povezano s porastom cijena zbog inflatornih kretanja i turističkom sezonom, a koja nam je već dosta vremena sidro ostvarenja pozitivnih gospodarskih performansi. S obzirom na velik utjecaj turističkih sezonskih aktivnosti na ukupne performanse gospodarstva, otvoreno ostaje pitanje njegove održivosti i prilagodbe suvremenim zahtjevima gostiju - navodi Tomljanović.
Pritom podsjeća da je Republika Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija uvelike ovisna o međunarodnoj trgovini te osjetljiva na globalna gospodarska i društvena kretanja, što također utječe na realne gospodarske pokazatelje. Svjedoci smo kako su nedavne zdravstvene i globalne političke krize uzdrmale temelje našega gospodarstva i postavile znatne izazove pred mala i srednja poduzeća te kreatore politike. Postavlja se pitanje jesmo li naučili lekcije prošlih vremena te unaprijedili svoje sposobnosti osiguravanja oporavka i otpornosti, pita se Tomljanović i dodaje da se treba zapitati je li hrvatski gospodarski rast održiv, zelen i uključiv i slijedi li hrvatsko gospodarsko razvojne strategije i ciljeve EU-a.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar podsjetio je da smo prije više od mjesec dana izišli iz regulacije cijena nafnih derivata i ništa se, kaže, epohalno nije dogodilo.
- Što se tiče daljnjih mjera, mi ćemo uvijek voditi računa o građanima, ali i o gospodarstvu. Najugroženijima ćemo uvijek nastojati najviše pomoći, a Registar stanovništva će nam omogućiti da ciljano pomažemo najugroženijima i najpotrebitijima - rekao je Šušnjar.
