Znanstvenici Instituta "Ruđer Bošković" (IRB) u okviru međunarodnog istraživanja analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija. To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

Rad dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića s IRB-a o toj temi objavljen je u časopisu "Limnology and Oceanography Letters", a rezultat je suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika, koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi, od stalnih usidrenih plutača, krstarenja istraživačkim brodovima do autonomnih Argo posmičnih plovaka.

U proteklom desetljeću temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8 Celzijevih stupnjeva, a salinitet se povećao za 0,2 jedinice (PSU). S IRB-a upozoravaju da ti trendovi mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji. Jadransko more uspoređuju s prirodnim "termostatom" Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj "termostat" funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.

Međutim, taj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu. Umjesto da hladi duboke mediteranske vode, Jadran sada šalje toplije vode, koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.

Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 Celzijevih stupnjeva bila je na oko 100 metara dubine, a do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana. Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje tog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja.

Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Područje oko Jabučke kotline, koje je poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i zaštićeno kao zona bez ribolova, posebno je osjetljivo. Vrste prilagođene hladnijim uvjetima sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa.