Kartično i bezgotovinsko plaćanje u stalnom je porastu, potvrdila je nedavna HNB-ova publikacija "Platne kartice i kartične transakcije", prema kojoj je u godini iza nas broj kartičnih platnih transakcija u Hrvatskoj na godišnjoj razini porastao za gotovo 10 posto, a ukupni karticama plaćeni iznos za čak 17,5 posto. Svaki četvrti fiskalizirani račun lani je plaćen karticom, a ostala tri ipak gotovinom, što znači da plaćanje gotovim novcem još dominira, iako ga bezgotovinski promet polako istiskuje.

Bar jedna kartica

Najnovije pak istraživanje MasterIndexa, koji je za Mastercard provela agencija Improve, još jednom je potvrdilo važnost kartica u platnom prometu u Hrvatskoj, a posebno kada je riječ o rastućoj internetskoj kupnji. To istraživanje, provedeno u travnju ove godine, pokazuje da gotovo polovina hrvatskih građana kupuje preko interneta bar jednom mjesečno, i to najviše odjeću i obuću, pri čemu gotovo isključivo plaća karticama. U kupnji na internetu prednjače mladi i građani s višim prihodima, navodi se. Istraživanje je pokazalo i da se čak 96 posto hrvatskih građana koristi bar jednpm karticom, a gotovo polovina ih ima tri ili više. Upotreba kartica raste s dobi i primanjima, pa tako građani stariji od 40 godina i oni s višim prihodima prosječno imaju 2,8 kartica, a 44 posto ispitanika ima čak tri ili više kartica, zaključeno je.

PEXELS

Očito je, dakle, plaćanje karticama uzelo maha, "plastični novac" u svakom je novčaniku, a građani i dalje sve više preferiraju "peglanje" kartica, pa i za manje iznose, jer je jednostavnije nositi jednu karticu nego gotov novac, a dobro dođe i opcija kupnje na rate, koja obično služi za veće izdatke. Bezgotovinsko plaćanje općenito se potiče, i sa strane regulatora (kako bi se pratio trag novca) i sa strane privatnog bankarskog sustava (koji od toga ima koristi). Ni plaća se ne može primati na ruke, nego smo "osuđeni" na banke. Ipak, i papirnati "keš", odnosno gotovina, uskoro bi u eurozoni, čiji smo i mi dio, mogao dijelom biti zamijenjen svojim digitalnim oblikom - digitalnim eurom.

“Digitalac" od 2027.?

Europska središnja banka želi na neki način emancipirati svoje novčane tokove od privatnih, ali i stranih kartičara, te sačuvati ulogu javnog novca u digitaliziranom svijetu. Pripreme za digitalni euro, kao digitalni oblik gotovog novca s centraliziranim izdavateljem, odvijaju se već neko vrijeme, a, prema posljednjim najavama, u široku bi primjenu digitalni euro mogao ući između 2027. i 2029. godine.

S druge strane, u Hrvatskoj sve te vijesti o gotovinskom, bezgotovinskom, kartičnom, internetskom ili digitalnom plaćanju i digitalnom euru, kad stigne, kao i svi prijepori oko načina plaćanja, dolaze u vrijeme nove eksplozije cijena, uz najnoviji podatak DZS-a o medijalnoj plaći od samo 1233 eura. Polovina zaposlenih mjesec mora preživjeti s iznosom manjim od toga, a već svjedočimo i najavama novih jesenskih poskupljenja. Proizvodnja hrane je ključna, a iako imamo resurse, provedba nije zadovoljajuća. Logično je da tko ima veće prihode, ima i više kartica, jer ima što “peglati”, trošiti. Ako se, međutim, jedva sastavlja kraj s krajem, svejedno je je li u pitanju gotovina ili “plastika” - račun ili prazan džep pokazuju isto.